Na otoku Pagu registrirano je oko 30 tisuća ovaca, a svaka ovca daje najmanje dva kilograma vune godišnje što podrazumijeva desetke tisuća kilograma vune koja se do sada uglavnom tretirala kao otpad. Kako bi to promijenili i podsjetili na vrijednost vune kao sirovine, Udruga Volim Vlašići s otoka Paga pokrenula je projekt „Vratimo vuni sjaj”. Zašto je vuna problem u okolišu i na koje bi se načine sve mogla upotrebljavati, ispričala nam je Ana Žunić, jedna od osnivačica i predsjednica udruge.
– U prošlosti su se ovce na otoku Pagu uzgajale isključivo radi vune, a danas je to u prvom redu radi paškog sira i janjetine. Vuna se je u domaćinstvu upotrebljavala za izradu prekrivača, jastuka i odjevnih predmeta, džempera, čarapa… Moja pokojna baka je u kući imala sve od vune, ali dolaskom sintetičkih materijala čija je proizvodnja značajno jeftinija, zadnjih pedeset godina vuna je polako nestala iz uporabe. Pranje vune izuzetno je skupo i štetno za okoliš jer prolazi kroz velike strojeve, troši jako puno vode i tretira se kemikalijama, a sva kontaminirana voda negdje mora završiti, objašnjava Žunić i dodaje da u Hrvatskoj ne postoji pogon koji obrađuje vunu za tekstilnu industriju. Najbliži pogon za pranje vune je u Belgiji koji uspijeva biti isplativ jer se radi o velikom postrojenju koje obrađuje ogromne količine vune i posjeduje pročiščivače pa se otpadne vode u cijelosti vraćaju u proizvodni proces.
Postojale su neke inicijative za prikupljanjem i otkupom vune na Pagu, ali se nisu pokazale uspješne ni rentabilne za otkupljivače zbog visoke cijene prijevoza i prerade pa se vuna na Pagu prestala otkupljivati. Uzgajivači ovaca se i danas muče s odlaganjem vune nakon šišanja s obzirom na njenu voluminoznost te ju zbog toga najčešće spaljuju ili odlažu na pašnjacima i suhozidima.
– To je veliki ekološki problem na otoku Pagu jer se vuna sporo razgrađuje, a ispod nje ništa ne može rasti. Sklona je skupljanju patogenih mikroorganizama, štetočina i miševa. Narušava i izgled prostora, a ako se pali također zagađuje zrak jer vuna slabo gori tj. tinja. Stoga bismo ovim projektom htjeli educirati i informirati vlasnike OPG-ova da se vuna ne treba bacati, već da se ista može iskoristiti u brojnim industrijama (poljoprivredna, građevinska, tekstilna, kozmetička…).
Na otoku Krku postoji primjer dobre prakse prikupljanja vune gdje ovčari u suradnji sa Poljoprivrednom zadrugom otok Krk, jedinicama lokalne samouprave i komunalnim društvom plasiraju svoju vunu te imaju osiguran otkup vune i distribuciju. Također, u Otočcu je pak prošle godine otvorena prva hrvatska Tvornica organskog gnojiva od sirove ovčje vune.
– Mi smo do sada organizirali radionice filcanja u školama i sastanke s predstavnicima Općine Povljana i Kolan koji su zainteresirani za prikupljanje vune na njihovom području. Kroz ovaj projekt ćemo još organizirati predavanje o korištenju vune, a početkom listopada organizirat ćemo studijski posjet u tvornicu Soven u Sloveniji koja prerađuje opranu i neopranu ovčju vunu. Do kraja godine organizirat ćemo i posjet pogonu u Otočcu jer se tamo od vune izrađuje ekološko gnojivo u obliku peleta i repelent za puževe. To nam je interesantno jer su vlasnici tvornice iskazali interes da otkupljuju svu vunu s otoka Paga pa možda ostvarimo buduću suradnju i tako riješimo ekološki problem. Kako bi se to ostvarilo moramo s gradovima i općinama na otoku Pagu pokrenuti organizirano prikupljanje vune kao što se to radi na otoku Krku. Kod njih Poljoprivredna zadruga otkupljuje, jedinice lokalne uprave sufinanciraju otkup, a komunalno društvo ustupa prostor za deponiranje.
Međutim, da bi vuna mogla ići u daljnju preradu, ona mora proći određenu proceduru, objašnjava predsjednica udruge. – Prema Pravilniku mora se registrirati subjekt za prikupljanje vune te se zadovoljiti standardi skladištenja, vođenja evidencije, čišćenja i dezinfekcija kako bi se spriječila kontaminacija i širenje zaraze. Uzgajivači imaju obavezu sortirati, donositi suhu i čistu vunu te potvrdu od veterinara da vuna nije od bolesnih i zaraženih životinja. Prije prerade, prema EU regulativi, vuna mora odstajati neko vrijeme jer je netom nakon šišanja puna patogena, a prostor gdje se vuna skladišti mora biti suh i prozračan. U tom cijelom lancu prikupljanja i slanja vune na obradu neizostavna je podrška jedinica lokalne samouprave i tvrtki koji bi trebali osigurati logistiku i prostor tj. sabirni centar za prikupljanje vune.
Udruga Volim Vlašići dobila je potporu za projekt od Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU u sklopu poziva za prijavu projekata poticanja razvoja civilnog društva na otocima u 2024. Osim Ministarstva, vrijednost projekta prepoznala je i Zadarska županija, UO za poljoprivredu, ribarstvo i EU fondove koja ga je financijski potpomogla. Projekt „Vratimo vuni sjaj“ svojevrsni je nastavak prošlogodišnjeg projekta „V.U.N.A. – Vuna u našim aktivnostima“ koji je naišao na dobru reakciju javnosti.
– Potaknuli smo neka razmišljanja u našoj lokalnoj zajednici, a do kraja godine u planu su nam sastanci i suradnja s predstavnicima jedinica lokalne samouprave Grada Paga i Novalje te vrtićima i školama gdje ćemo organizirati radionice filcanja vune. Doista želimo vratiti vuni sjaj na otoku Pagu i nadam se da ćemo uspjeti u tome, zaključuje Ana Žunić.
