Hrvatsko filatelističko društvo Zadar organiziralo je u Gradskoj loži filatelističku izložbu “Zadru na dar”, koju je otvorila Renata Peroš, ravnateljica Narodnog muzeja.
Izložba je organizirana u sklopu obilježavanja Dana grada Zadra, a trajat će desetak dana.
Ravnateljica Peroš pozvala je sve građane, a posebice školarce da posjete vrijednu izložbu, koja se sastoji od tri tematski različita izloška. One pod nazivom “S poštanskim markama kroz Zadar i zadarski kraj” i “Crni Penny – prva poštanska marka” predstavio je Igor Černigoj, predsjednik Hrvatskog filatelističkog društva, dok je o zadarskim poštanskim žigovima kroz povijest govorio Jurica Vučetić, tajnik društva i jedan od ponajboljih poznavatelja ovog područja filatelije u Hrvatskoj.
-Poštanska marka je “izlog u svijet” jer u samo nekoliko dana, može dosegnuti gotovo svaku točku na svijetu. Neki ih nazivaju i malim veleposlanicima. Zato nam je drago kad na nekoj poštanskoj marki vidimo motiv koji nas podsjeća na naš grad ili kraj iz kojega dolazimo, rekao je Igro Černigoj, pojašnjavajući kako se prije otprilike godinu dana u Društvu rodila ideja o zbirki koja bi udružila sve poštanske marke posvećene Zadru i zadarskom kraju, odnosno, njezinim kulturnim i povijesnim znamenitostima, važnim događajima, te poznatim i zaslužnim ljudima ovoga kraja, ili koje su u ubilo kakvoj vezi sa Zadrom.
Na 178 izložbenih listova prikazana su ukupno šezdeset tri izdanja poštanskih maraka iz razdoblja njemačke okupacije Zadra 1943., bivše Jugoslavije te Republike Hrvatske. Osim poštanskih maraka izložak sadrži i ostale poštanske i filatelističke objekte, ponajviše uratke Hrvatskog filatelističkog društva Zadar.
Na svečanosti otvorenja izložbe čulo se kako su prve poštanske marke koje se mogu povezati sa Zadrom nastale upravo u Zadru i u filateliji su poznate pod nazivom “Deutsche Besetzung Zara” (u prijevodu Njemačka okupacija Zadra). Iako pripadaju u filatelistički opus Savezne Republike Njemačke i Republike Italije, važne su jer su nastale na teritoriju današnje Hrvatske.
-Sve je počelo samo dva dana nakon kapitulacije fašističke Italije kada su u Zadar 10. rujna 1943. ušle vojne snage 114. lovačke divizije njemačkog Wehrmachta i uspostavile vojnu vlast nad gradom. U to doba u Zadru su bile u uporabi poštanske marke Kraljevine Italije. No, vrlo brzo, točnije 28. rujna njemački zapovjednik Zadra von Kleinenberg izdao je naredbu o pretiskivanju svih talijanskih poštanskih maraka zatečenih u depou glavne zadarske pošte te određenoga broja talijanskih dopisnica. Pretiskivanje je obavila ugledna zadarska tiskara “De Schönfeld”. Dio maraka pretisnut je trorednim pretiskom “Deutsche Besetzung Zara” u crnoj boji, a dio crnim vodoravnim crtama s natpisom “ZARA”. Marke su pretiskane u ukupnoj nakladi od 1,363.519 primjeraka, s time, da je najveća naklada pojedine vrste maraka iznosila 100.000, a najmanja 32 primjerka. Marke su puštene u promet u dva navrata: 4. listopada i 8. studenoga 1943.
Budući da je riječ o rijetkim i izuzetno skupim markama, na izložbi nisu prikazani originali, već dvadeset četiri vrlo uspjele krivotvorine koje su toliko slične originalima da ih mogu otkriti samo specijalisti za otkrivanje krivotvorenih maraka, tzv. atestatori.
Nakon Drugog svjetskog rata Jugoslavija je Zadru i zadarskom kraju posvetila ukupno šest izdanja. Na prvoj marki iz 1956. prikazana je crkva sv. Donata, dok su zadnje tri s motivima svjetionika Veli rat, Tajer i Vir, tiskane 1991. u Sjedinjenim Državama. Sve marke, osim prve koju je dizajnirao slovenski akademski slikar i grafičar Riko Debenjak, dizajnirali su umjetnici iz Beograda. U Republici Hrvatskoj, Zadar je svoju prvu poštansku marku dobio 1993. Riječ je o marki koju je Hrvatska pošta izdala u sklopu serije “Hrvatski gradovi”. Hrvatska je pošta do danas Zadru i zadarskom kraju posvetila ukupno trideset tri redovite i prigodne poštanske marka, čiji su autori mnogi istaknuti hrvatski slikari, dizajneri i fotografi, koji već dvadeset godina uspješno oblikuju hrvatske poštanske marke.
Izložak „Zadarski žigovi kroz povijest” obuhvaća razdoblje od Mletačke Republike do Kapitulacije Kraljevine Italije, odnosno do 10. rujna 1943. Za vrijeme Mletačke Republike dolazi do uspostave prvog organiziranijeg poštanskog prometa na području Zadra i Dalmacije. Međutim, u tom razdoblju poštarina se plaća u gotovini, a još uvijek ne susrećemo poštanske žigove. Prve zadarske poštanske žigove susrećemo za vrijeme francuske uprave nad Zadrom od 1806. do 1813. godine. Nakon što je 1813. godine vlast nad Zadrom i Dalmacijom preuzela Austrija, i dalje u uporabi ostaju stari francuski žigovi, a novi austrijski se pojavljuju oko 1830. godine. Ime grada Zadra na poštanskim žigovima u tom razdoblju su isključivo na talijanskom jeziku te žigovi u sebi ne sadrže oznaku datuma. Prvi datumski žigovi pojavljuju se oko 1839. godine. Prava revolucija poštanskog prometa u Zadru počinje pojavom prvih austrijskih maraka 1850. godine. U početku se te marke poništavaju starim žigovima, a zatim polako u uporabu ulaze novi kružni žigovi. Prvi poštanski žigovi Zadra s talijanskim i hrvatskim imenom mjesta pojavuljuju se oko 1873. godine, a oko 1881. godine pojavljuju se i žigovi koji imaju prvo hrvatsko, pa onda talijanskom ime grada. Oko 1813. godine u uporabu ulaze dvokružni žigovi koji svojim izgledom podsjećaju na današnje. Za vrijeme I. svjetskog rata na pismima se osim poštanskih žigova nalaze i žigovi vojnih cenzura. Dana 3. studenoga 1918. Zadar dolazi pod talijansku okupaciju, a to razdoblje traje sve do 2. veljače 1921. kada je talijanski parlament ratificirao Rapalski ugovor po kojem je Zadar pripao Italiji. U tom razdoblju, u početku, su u uporabi austrijske marke i austrijski žigovi, ali već početkom 1919. godine u uporabu ulaze preštampane talijanske marke i prerađeni autrijski žigovi. Ti su žigovi prerađeni na način da im je oštrim predmetom isklesano ime grada na hrvatskom jeziku, a ostalo je samo ime grada na talijanskom jeziku. U razdoblju talijanske uprave na Zadrom, od 2. veljače 1921. do 10. rujna 1943., do kraja 1925. godine u uporabi su spomenute talijanske okupacijske marke, ali i marke Kraljevine Italije. Također, u uporabi su i prerađeni žigovi, ali se već 1924. godine pojavljuju i prvi talijanski žigovi. U tridesetim godinama prošlog stoljeća u uporabi su samo talijanski žigovi, a od 1937. godine svi žigovi, osim brojčane oznake dana, mjeseca i godine imaju i oznaku fašističke godine. Od 1940. godine, odnosno od dana kada je Italija ušla u II. svjetski rat, na pismima se sureću i cenzurni žigovi.
Povodom izložbe Hrvatsko filatelističko društvo Zadar izdalo je prigodnu omotnicu i prigodni poštanski žig, koji je bio u uporabi tijekom današnjega dana na pošti 23103, na Poluotoku.
