Od 2007. do 2011. godine korisnicima IPARD programa u Hrvatskoj bilo je dostupno 179 milijuna eura ili 1,3 milijarde kuna potpore.
No, upozorenje Vesne Pusić, HNS-ove zastupnice, da je naša zemlja iskoristila samo 5,9 posto europskog novca za razvoj poljoprivrede te da je neučinkovita Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) odbila svih 67 prijavljenih projekata za mjeru 301 u sklopu IPARD-a zvuči doista dramatično.
Ukupni iznos ulaganja u tim projektima premašivao je 282 milijuna kuna, a od ukupnog iznosa potpore 75 posto je osigurano iz sredstava EU-a, a 25 posto iz proračuna RH. Njezin stranački kolega Zlatko Koračević upozorava da će Hrvatska zbog vlastitih propusta izgubiti 20 milijuna eura novca iz EU-fondova.
I dok se čelnici općina s manje od 10.000 stanovnika, koji su se mogli prijaviti za dodjelu tih sredstava, ne mogu načuditi da su odbijeni unatoč znatnim potrošenim novcima za pripremu dokumentacije i golemom trudu, u rečenoj Agenciji ističu da natječaje za dodjelu sredstava iz toga pretpristupnog IPARD programa provode sukladno propisima i odobrenim procedurama akreditiranim od EU revizorskih tijela, koja redovito kontroliraju njezin rad. Naglašavaju i da oni nemaju savjetodavnu ulogu.
– Agencija je provela natječaj za prikupljanje prijava jedinica lokalne samouprave za ulaganja u “Razvoj i unapređenje ruralne infrastrukture” (M 301), tijekom kojega je zaprimljeno 67 prijava.
Tijekom obrade prijava utvrđen je velik broj nedostataka, poglavito u dijelu procedure javne nabave koja se provodi po EU kriterijima predviđenim za treće zemlje.
Zbog propusta ili previda podnositelja kod pripremanja prijava za IPARD natječaj, Agencija je u velikom broju slučajeva morala pisanim putem tražiti dopunu dokumentacije. Nažalost, ni nakon poziva na dopunu, nedostaci vezani uz javnu nabavu nisu bili otklonjeni – kažu u Odjelu za odnose s javnošću APPRRR-a.
Dosad je Agencija izdala 40 “odbijenica”, i to, kako kažu, 33 zbog neusklađenosti s EU procedurama javne nabave (PRAG), a sedam zbog neodgovarajućeg ulaganja. Jedan podnositelj je odustao od projekta, dok se 26 prijava nalazi u obradi.
Kako je krenulo, a sudeći i po iskustvima iz ranijih natječaja, ionako malobrojni podnositelji zahtjeva zacijelo će u većini slučajeva ostati praznih ruku.
Prema izvješću, objavljenom na internetskoj stranici Agencije, iznos ulaganja u samo 32 odbijena projekta bio je vrijedan više od 137 milijuna kuna, dok je vrijednost projekta, podnositelj kojega je odustao, bila 1,5 milijuna kuna.
Općina Poličnik jedna je od četiriju jedinica lokalne samouprave iz Zadarske županije koje su se natjecale za sredstva namijenjena infrastrukturnim programima jedinica lokalne samouprave, tzv. mjere 301 IPARD-a. U pripremu dokumentacije uložili su puno truda i novca, nadali se da će dobiti potrebnih 6,5 milijuna kuna za uređenje triju nerazvrstanih cesta, za što su, navodno, sredstva bila namijenjena. – Razočarani smo, ne samo što mi nismo dobili, nego baš nitko. To nije dobro i nije u redu – kaže načelnik Davor Lončar.
– U izradu projekata, troškovnike, studije, vlasničke listove uložili smo oko 300 tisuća kuna, prikupili baš svu traženu dokumentaciju i ne znam što nije bilo u redu, nemam još službeno obrazloženje.
No mislim da je tu u cjelini nešto krivo postavljeno, vjerojatno su naši pregovarači tu nešto propustili i zato Hrvatska ne uspijeva “povući” sredstva.
Koliko mi je poznato, Slovenci nisu imali ovako kompliciranu proceduru za povlačenje sredstava iz pretpristupnih fondova, za mnoge stvari čak im nisu traženi ni vlasnički listovi i jasno je da su mogli povući puno više novca. O cijeloj situaciji trebalo bi zauzeti stav na najvišoj razini jer ovako ispada da smo izigrani – kaže Davor Lončar.
