Prizori alkoholiziranih maloljetnika tijekom vikenda na gradskim ulicama i parkovima postali su naša svakodnevica. Često se rano uvečer mogu vidjeti grupe mladih koji s vrećicama punim alkoholnog pića izlaze iz trgovina. Osim toga na oglasnim pločama možemo vidjeti plakate koji pozivaju na votka, stock-cola ili jäger partije. Točnije, mlade ljude se legalno poziva da se opijaju. Gradska riva je prerasla u okupljalište mladih srednjoškolaca. Mladi adolescenti često piju u kući, u društvu i pod nadzorom roditelja ili starijih rođaka, a kasnije su navike pijenja sve učestalije i vezane uz vikend i uz skupine izvan kuće.
Reklamiranje alkohola
Ravnatelj Psihijatrijske bolnice Ugljan i forenzični psihijatar dr. Darko Labura iznio je alarmantne podatke koji ukazuju da mladi ljudi s konzumacijom alkoholnog pića počinju sve ranije.
– Na kraju osnovnoškolskog obrazovanja gotovo 50 posto učenika više od dva puta je konzumiralo alkohol. Odlasci na ekskurzije, proslave rođendana, okupljanje oko škole ili u parku mjesta su gdje učenici mogu konzumirati alkohol, navodi dr. Labura. Roditelji percipiraju alkohol kao nešto što je dopušteno. No upravo bi roditelji, napominje dr. Labura, trebali imati ozbiljan i stroži stav prema toj sve učestalijoj pojavi.
– Premda je na državnoj televiziji dugo vremena postojala intencija da se alkohol ne reklamira, nedavno sam na HTV-u vidio reklamu za gemišt u udarnom terminu. Reklame za pivo učestale su u svim medijima, a prati ih vrlo skupa produkcija, a uz to su uvijek vezane uz neku smiješnu situaciju, što stimulira mlade na ispijanje. Dobro je znano da u tom marketinškom svijetu nogomet se vezuje za konzumaciju piva, kazuje dr. Labura.
Osim toga, hrvatska glazba prepuna je tekstova koji pozivaju na ispijanje alkohola.
– Sjetimo se stihova kao što su ‘daj da pijem da se opijem’ ili ‘evo mene moji ljudi doša sam vam na bevandu’. Nedavno je krenula priča kako bi se marihuana trebala legalizirati. Tim povodom oglasio se pjevač Edo Majka koji je otvoreno podržao legalizaciju marihuane i priznao da je konzumira. Mladi traže vlastiti identitet i s osobom koja im imponira imaju potrebu poistovjetiti se, ističe dr. Labura, dodavši da svaki mladi čovjek koji ima svoje unutarnje krize, traži sebe i ako u toj fazi svog odrastanja nema podršku roditelja ili nastavnika pribjegavat će alkoholu. Zašto? Zato jer im je alkohol surogat za zaštitu i sigurnost koju traže u životu, napominje psihijatar.
Ovisnost o alkoholu vuče za sobom i ovisnost o duhanu. No ove dvije ovisnosti ponekad vode prema ovisnosti o drogama.
– Prevencija masovnom širenju ove pošasti očituje se u intenzivnom radu već u osnovnoj školi stručnih timova, sastavljenih od psihijatara, psihologa i socijalnih radnika. No istovremeno je važno da se odvija i edukacija roditelja, zaključio je dr. Labura.
Prof. dr. Zlatko Miliša, zadarski pedagog i pročelnik Odsjeka za pedagogiju zadarskog Sveučilišta, ukazao je na trend neviđenog oblika autodestrukcije s tim da je alkoholizam samo jedan od pokušaja da mladi čovjek bude zamijećen.
– Današnji način ispijanja razlikuje se od prijašnjeg po tome jer se sad teži da se što prije, ekspresno izgubi svijest. Kako bi mladi rekli da se ‘pukneš’ što prije. Stoga ne čudi da je alkoholizam povezan s uzimanjem dodatnih stimulansa, kao što je npr. ecstasy, ističe dr. Miliša, napominjući da je autodestrukcija postala dio života današnje mladeži, odnosno zavladala je kultura smrti.
Roditelji ne shvaćaju ozbiljnost ovog problema, a o tome najbolje svjedoče policijski zapisi.
– Naime, roditelji su ljuti što ih policija budi u noći ne mareći što su im djeca nađena u alkoholiziranom stanju. Pijanstvo svoje djece shvaćaju kao rekreativno ispijanje. Sve ovo upućuje na neviđenu epidemiju autodestrukcije koja je u korelaciji s internetom. Pitajte djecu što je njihov smisao života pa će vam odgovoriti da im vi date jedan razlog za život, a oni će vama tri za smrt. Ovakvim ponašanjem djeca šalju poruku da žele biti primijećena. Osobito teže da ih roditelji primijete pored upaljenog televizora, zaključuje dr. Miliša.
