• Naslovna
  • Vijesti
  • Kultura
  • Sport
  • Mozaik
  • Foto Galerija
  • Naslovna
  • Vijesti
  • Kultura
  • Sport
  • Mozaik
  • Foto Galerija
057 STREAM
  • Naslovna
  • Vijesti
  • Kultura
  • Sport
  • Mozaik
  • Foto Galerija
  • Naslovna
  • Vijesti
  • Kultura
  • Sport
  • Mozaik
  • Foto Galerija
057 RADIO STREAM
  • Naslovna
  • Vijesti
  • Kultura
  • Sport
  • Mozaik
  • Foto Galerija
  • Naslovna
  • Vijesti
  • Kultura
  • Sport
  • Mozaik
  • Foto Galerija
  • Naslovna
  • Vijesti
  • Kultura
  • Sport
  • Mozaik
  • Foto Galerija
  • Naslovna
  • Vijesti
  • Kultura
  • Sport
  • Mozaik
  • Foto Galerija
  • Naslovna
  • Vijesti
  • Kultura
  • Sport
  • Mozaik
  • Foto Galerija
  • Naslovna
  • Vijesti
  • Kultura
  • Sport
  • Mozaik
  • Foto Galerija
  • Naslovna
  • Vijesti
  • Kultura
  • Sport
  • Mozaik
  • Foto Galerija
  • Naslovna
  • Vijesti
  • Kultura
  • Sport
  • Mozaik
  • Foto Galerija

Gabriel Lettinich poljubio tlo pronađenog Velog Iža

Piše:

057info

2 kolovoza, 2010
0
veli_i___letinich_1280751170.jpg

Ovoga bi mogli proglasiti ludim, pomislili su mještani: prvo što je učinio iskrcavši se s broda u sićušnome portu Velog Iža, Argentinac Gabriel Lettinich pao je ničice i poljubio tlo, ne osvrćući se ni trena na začuđene promatrače. Ali nije to učinio zato što je lud; naprosto nije želio susprezati ganuće povratkom u postojbinu predaka.

Običaj je hrvatskih Argentinaca da poljube hrvatsko tlo na povratku u domovinu, ali ja sam uistinu osjećao želju da to učinim”, rekao je kasnije, preplićući niti pripovijesti o svojoj obitelji koja je davno preplovila oceane. Obgrljena toplom plavom tamom mediteranske ljetne noći, Gabrielova pripovijest – ispričana jezičnom neobičnošću davnih dalmatinskih pečalbara – prizvala je sjene ljudi koji su otišli da se više nikada ne vrate.

Dojmljiva je to i nesvakidašnja pripovijest, jedna od onih što podsjećaju da ima nečeg smjernog i svečanog u sjećanju na ljude koje nismo upoznali, a koji su živjeli u ljubavi za nas još nerođene. Gabriel Lettinich svoj je život posvetio potrazi za njima.

Počelo Gabrielove potrage fotografija je požutjele, iskrzane i djelomice nečitljive “fides baptimalis”, “svjedočbe rodjenja i krštenja”, izdane 30. septembra 1893., u “pokrajini Dalmaciji, kotaru Zadar, biskupiji Zadar, obćini Sale”. Austrougarski biljeg na tom dokumentu pokazat će se važnim u životu Gabriela Lettinicha, adolescenta iz Buenos Airesa, kada ga potkraj sedamdesetih prošloga stoljeća neki nejasni poriv ponuka da krene tražiti korijene svojega porijekla. Svjedodžbu mu je dala kći Šime Letinića, djedova sestra, objasnivši mu kako je sve počelo: njezin se otac, s otprilike 25 godina – negdje 1870-tih – iz Velog Iža otisnuo u svijet, i dospio u Argentinu.

Danas više nitko ne zna zašto je težak Šime ostavio svoje “misto od dva slova”. U Argentini je oženio Urugvajku Ameliu Cruz, izrodivši s njome dvanaestoro djece. Čini se da je uspio u poslu, jer obitelj ponosno pamti nedorečenu pripovijest o tome da je Šime na jednoj od moćnih argentinskih rijeka lijepo zarađivao brodom u osobnom vlasništvu. Veze je s Dalmacijom izgubio: već mu djeca više nisu govorila hrvatski. Ali je zato njegov praunuk Gabriel, premda potpuno otuđen od pradjedova zavičaja, već s petnaestak godina osjetio misteriozni i neobjašnjivi zov predaka.

“Teško mi je objasniti zašto sam počeo tu potragu. Jednostavno, nisam se osjećao Argentincem. Želio sam saznati tko sam i otkud dolazim”. Krštenica djeda Šime, slučajne veze s njemačkom zajednicom u Argentini i zanemareno obiteljsko pamćenje, navele su ga na prvi, pokazat će se – pogrešan put. “Moj obitelj nije njegovala tradiciju, pa svi misle da smo iz Austrije. To je uvjerenje potvrđivao i austro-ugarski biljeg na krštenici dida Šime. Zato sam najprije otišao u austrijsko veleposlanstvo u Buenos Airesu, i tražio austrijske dokumente. Naravno, nisam ih dobio. Rekli su mi da nisam iz Austrije, nego iz Hrvatske, odnosno, tada, iz Jugoslavije”, pripovijeda Gabriel Lettinich.

“U jugoslavenskom veleposlanstvu niti su mi pomogli, niti su bili uljudni. Rekli su da potječem iz Hrvatske, ali da mi više ne mogu pomoći”, nastavio je priču Lettinich. “Ipak, tako sam počeo polako shvaćati odakle potječem. Nije mi bilo lako, jer nikoga iz obitelji nije zanimalo, premda me danas podržavaju”.

Potražio je organizacije hrvatskih emigranata. Počeo je posjećivati jedan od četiri hrvatska doma u Buenos Airesu, a priključio se i hrvatskome pjevačkom zboru Jadran, koji su, kaže, prije sedamdeset godina utemeljili hrvatski izbjeglice. “Nije moglo proći bez politike. U hrvatskim zajednicama mnogo je ustaša. O tome se često govorilo. Ali, osobno, nikada nisam bio ekstremist. Nije me to zanimalo”. S hrvatskim zborom i zajednicom družio se godinama, sve do danas. Naučio je pokoju riječ hrvatskoga, koju staru dalmatinsku pjesmu. No krhotine mozaika nikako se nisu pristajale sklopiti u cjelinu, razbacane na neravnoj podlozi svakodnevice.

A onda je došao Internet. “Na Facebook sam se prijavio samo da potražim rođake i prezimenjake”, kaže. I našao ih je: prije godinu, dvije, mreža svih mreža otvorila mu je pogled na Iž, postojbinu njegova dalekog pradjeda Šime, i omogućila mu vezu s prezimenjacima koji još uvijek ondje žive. Ovih dana, iskoristio je održavanje svjetskih sportskih igara hrvatske dijaspore u Zadru, i prijavio se u argentinsku ekipu za boćanje, sport za koji ranije nije bio čuo. Time je Gabriel Lettinich iz “Bonazaira” – stari iški pomorci tako zovu glavni argentinski grad – počeo zatvarati tajnoviti interkontinentalni krug lutanja, traganja i nostalgije.

Ovih dana obilazi zaboravljene crkvene i općinske arhive zadarskoga arhipelaga u potrazi za živim Šiminim potomcima koji, nada se, i danas još tu žive. Sa svakim Letinićem kojega uzmogne sresti pokušava provjetriti zaboravljene ostave pamćenja. Nastoji pobijediti demenciju otočkih devedesetogodišnjaka. Kuša i upija mirise, okuse i zvukove. Luta, mozga i ćuti. Pita se, razbija glavu, pokušavajući prodrijeti kroz vrijeme do svojega tvrdoglavog pradjeda, šutljiva i opora dalmatinskog Argentinca, da mu kaže ono što mu više kazati ne može.

Posao je to koji bi koristoljublje ovoga škrtog vremena zasigurno proglasilo ludim, baš kao što su mještani Velog Iža podigli obrve kada je Lettinich pao ničice na mjesnoj rivi. Ali tko može tvrditi da nema neke dublje istine, nekoga važnog odgovora na nepostavljena pitanja, u razgovoru što ga uznemireno čeljade vodi s dušama koje dozivaju iz tihog oceana prošlosti

 

Tagovi: argentinaGabriel Lettinich.
Podijeli na FacebookuPodijeli preko WhatsappaPodijeli preko X-a

Komentari se objavljuju u realnom vremenu u trajanju od 24h, te se portal 057info ne može smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Komentari s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.

0 Komentara
Najnoviji
Najstariji Najrelevantniji
Inline Feedbacks
Prikaži Sve Komentare

Najnovije Vijesti

Vijesti

Konzum zatvorio trgovinu na Polačišću – prostor će se podijeliti između dva korisnika u Trgovačkom centru Relja

Piše 057info
prije 9 sati
1

Konzum koji je od samog početka u trgovačkom centru na Relji zatvorio je svoju trgovinu na adresi Polačišće 2. Oni...

Pročitaj VišeDetails
Foto: Anđela Bugarija
Kultura

Điradu u Bibinjama oživjet će Anđela Bugarija – kroz ples, svjetlost, instalacije hodat će i publika

Piše 057info
prije 9 sati
0

Site-specific predstava suvremenog plesa Đirada, u produkciji UO Irida, autorskoj koncepciji i koreografiji Anđele Bugarije, nastala je u suradnji s...

Pročitaj VišeDetails
Vijesti

Na moru je sve veća opasnost od neiskusnih skipera i prebrze vožnje – sve je više brodica, u riziku i neoprezni kupači

Piše 057info
prije 11 sati
3

Nautička sezona obično počinje za Uskrsa, a počele su i havarije na moru. Jedna u pulskom akvatoriju s tragičnim završetkom...

Pročitaj VišeDetails

Najnovije Vijesti

Vijesti

Konzum zatvorio trgovinu na Polačišću – prostor će se podijeliti između dva korisnika u Trgovačkom centru Relja

prije 9 sati
Foto: Anđela Bugarija
Kultura

Điradu u Bibinjama oživjet će Anđela Bugarija – kroz ples, svjetlost, instalacije hodat će i publika

prije 9 sati
Vijesti

Na moru je sve veća opasnost od neiskusnih skipera i prebrze vožnje – sve je više brodica, u riziku i neoprezni kupači

prije 11 sati
  • Najčitanije
  • Najkomentiranije
  • Najnovije

(Dobro)susjedski odnosi u zgradi – zbog čega nastaju ratovi: zajednički prostor nije ničija prćija, a novac može posvađati i najbolje susjede

4 lipnja, 2026

Istraga protiv dvoje liječnika nakon godinu i pol završila podignutom optužnicom zbog zlouporabe položaja i ovlasti

3 lipnja, 2026

Na misi za Tijelovo kandidat za trajni đakonat Josip Motušić primit će službu akolitata

4 lipnja, 2026

Grad Zadar prodaje manju česticu na Bokanjcu, početna cijena 1.640 eura

4 lipnja, 2026

Konzum zatvorio trgovinu na Polačišću – prostor će se podijeliti između dva korisnika u Trgovačkom centru Relja

4 lipnja, 2026

(Dobro)susjedski odnosi u zgradi – zbog čega nastaju ratovi: zajednički prostor nije ničija prćija, a novac može posvađati i najbolje susjede

59

Parkiralište na Ravnicama pod vodom umjesto najavljenog uređenja za sezonu – je li zapelo na opožarenoj garaži i gdje je natječaj za njezino uklanjanje

33

Turistička vodička upozorava na romobile uz jednu od najljepših romaničkih crkava – a sv. Krševan je zaštitnik

20

Služba Marex Elektrostroja sanirala dio rukohvata mosta kojeg svako malo vjetar izbije iz ležišta

22

Općinari Pašmana potvrdili da su mimo dnevnog reda odlučili uz kamenolom prepustiti 957.753 m2 po početnoj cijeni od 4,7 eura za vinograd i vinariju

19

Konzum zatvorio trgovinu na Polačišću – prostor će se podijeliti između dva korisnika u Trgovačkom centru Relja

4 lipnja, 2026
Foto: Anđela Bugarija

Điradu u Bibinjama oživjet će Anđela Bugarija – kroz ples, svjetlost, instalacije hodat će i publika

4 lipnja, 2026

Na moru je sve veća opasnost od neiskusnih skipera i prebrze vožnje – sve je više brodica, u riziku i neoprezni kupači

4 lipnja, 2026
Foto: Katica Mustapić

Okrugli stol „Tko nas šiša?“ o budućnosti vune na otoku Pagu

4 lipnja, 2026

Iz gradskog proračuna Vodovodu isplaćeno 1,4 milijuna eura za završena gradilišta vodovodizacije i kanalizacije

4 lipnja, 2026

Marketing:

  • 023/ 251-115
  • [email protected]

057info:

  • 023/ 251-115
  • [email protected]
  • Oglašavanje
  • Kontakt
  • Impressum
  • Uvjeti Korištenja
  • Pravila o privatnosti
  • © 057info 2025
Nema Rezultata
Pogledaj Sve Rezultate
  • Naslovna
  • Vijesti
  • Kultura
  • Sport
  • Mozaik
  • Foto Galerija
057 RADIO STREAM

© 057info 2024

057info koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice 057info kliknite na botun "Slažem se".Saznajte više .
You are going to send email to

Move Comment