Porast svjetske trgovine uslijed konstantnog rasta svjetskog bogatstva i proizvodnje, a dvije trećine razmjene odvija se morem, doveo je do prijetnje kolapsom zbog nedovoljnih lučkih kapaciteta, što je, pak, šansa i za Zadar kao i ostale hrvatske luke.
Zbog sve veće trgovine kapaciteti svjetskih luka postaju nedovoljni, saznali smo za održavanja međunarodne konferencije o stanju svjetskih luka u Houstonu u Teksasu. Oko tisuću sudionika iz pedeset zemalja, čime je obuhvaćeno ukupno 400 luka, raspravljalo je o problemima lučkih vlasti koji su posljedica rasta prekomorske trgovine, prenosi agencija VOA. Svjetska trgovina ovisi o tisućama i tisućama brodova koji prevoze robu iz zemlje u zemlju, čime su izazovi za komercijalne prijevoznike kao i najveće luke golemi.
O razmjerima preopterećenosti luka svjedoči ovaj podatak: početkom desetljeća Svjetska banka je prognozirala da će između 2000. i 2010. godine svjetska ekonomija narasti za 33 posto, od godišnje vrijednosti od 30 tisuća milijardi na vrijednost od 40 tisuća milijardi dolara. Međutim, globalna je ekonomija već 2004. imala vrijednost od 41 tisuću milijardi dolara, što će reći šest godina prije, ili u svega dvije petine planiranog vremena. Eksplozivno brzi rast dovodi do velikog pritiska za lučke vlasti širom svijeta. Thomas Kornegay, izvršni direktor luke u Houstonu, u Teksasu, kaže:
Ekspanzija svjetske trgovine
"Govorimo o ekspanziji trgovine, uspoređujemo međusobne prognoze, kako bismo se što bolje suočili s novim trendovima. Trenutačno, svi na neki način pogađamo. Svi pokušavamo prognozirati što će se dogoditi."
Golem je izazov nužno proširenje luka što često koče vladini propisi. "Kolega iz Šangaja mi je rekao da je on u posljednje četiri godine izgradio novih sedam lučkih dokova. Ja sam u sedam godina mogao izgraditi tek dva. To vam sve govori, zar ne?", kaže Thomas Kornegay.
Međunarodni susreti predstavnika lučkih uprava održavaju se od 1955. godine. Houston, po veličini deseta luka svijeta, bio je domaćin ovom skupu i prije trideset godina. Pretprošle godine je kontejnerski promet u svijetu zabilježio šesnaestpostotni rast koji će ove godine biti znatno premašen, čime će ukupna količina roba dopremljena morskim putem zabilježiti rekordne vrijednosti. No istodobno brodari, čijih je linija zbog profitabilnosti posla iz godine u godinu sve više, strahuju zbog pada vozarina uzrokovanog prevelikom ponudom prijevoznika u odnosu na potražnju i postojeće kapacitete pristaništa.
Mnogi analitičari smatraju da će se promet od oko 356 milijuna standardnih kontejnera (TEU) 2004. do 2014. godine udvostručiti. Takav trend je posljednjih godina doveo do zagušenja mnogih svjetskih pristaništa, stoga mnoge vlade razmišljaju o proširenju postojećih kapaciteta, te gradnji novih kontejnerskih luka. Nijemci su potvrdili izgradnju nove luke u Wilhemshavenu na sjeveru Njemačke, što je ujedno i jedan od najvećih projekata u toj zemlji. Osim njemačkih i druga svjetska pristaništa postaju uska grla poput Rotterdama, Antwerpena, Sothamptona, Singapura i južne Kalifornije.
U nekim lukama brodovi više ne čekaju dva ili tri dana, nego po desetak dana, što brodara stoji najmanje 45.000 dolara na dan. Nakon toga brod obično mora "dati gas" kako bi nadoknadio izgubljeno vrijeme što je opet barem 1.500 dolara dnevno više za povećanu potrošnju goriva.
Prilika za Zadar i Hrvatsku
Osim luka, zbog velikog prometa opterećeni su i kamionski prijevoznici koji najavljuju zapošljavanje dodatne radne snage. Ekspanzija kontejnerskog prometa intenzivirala se zadnjih desetljeća, posebice u posljednje vrijeme kada se proizvodnja mnogih američkih, ali i drugih svjetskih kompanija odvija u azijskim zemljama. Ovaj sažeti međunarodni izvještaj uzimamo u skladu sa starom parolom – misli globalno, djeluj lokalno.
Što je činiti Hrvatskoj i Zadru? Uvećavati kapacitete i boriti se za prihvat što je više moguće roba, a i ubacivanje nužnog kontejnerskog prometa. Aduti? Hrvatsko Jadransko more najdublje je zariven zaljev Sredozemlja u trbuh Europe, odnosno EU. Promet morem najjeftiniji je, te svaka milja prevezena morem prema Beču, Budimpešti, Münchenu, Pragu, Brnu, Bratislavi … znači uštedu. Osim toga jadranske luke, u odnosu na luke sjeverozapadne Europe, daleko su bliže onim rutama koje uključuju Sueski kanal.
Hrvatska ima prirodne preduvjete za deset puta veći lučki promet od trenutnog. Nedostaju, dakle, organizacijski i oni elementi koje nazivamo ljudskim čimbenikom.
Zadar ima iznimnu ekspanziju u širenju broja privezišta, gatova, lukobrana općenito. Možda najveću nakon vremena Franje Josipa. Ekspanziji, u segmentu putničkog, odnosno turističkog i cruiserskog prometa, nužno je priključiti interese za klasičan teretni promet. I pored stanja kakvo je, i konačnih brojki koje su malene u Luci Zadar, dogodio nam se gotovo nevjerojatan rast prometa kontejnera. Kako ga nastaviti, zadaća je pred ovdašnjim strukturama, a podrška Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka za dobre programe ne bi trebala izostati.
More i u ovom segmentu ostaje najveća zadarska prilika. Hrvatska preslaguje potrebe luke Rijeke kao i Ploča, dok se srednjojadranski pravac koji obuhvaća Zadar, Šibenik i Split ne drži ključnim. No, posao takve projekcije lako izmijeni. Sve naznačene luke imaju vrhunsku cestovnu spojnicu na Europu.
