Devetero uhićenih u akciji “Hipokrat”, među kojima je i predsjednik uprave Farmala Dražen Dedi s najbližim suradnicima, zadržano je u jednomjesečnom istražnom zatvoru, doznaje se danas na zagrebačkom Županijskom sudu koji je udovoljio zahtjevu USKOK-a da se tijekom istrage pritvori manji dio od 76 osoba osumnjičenih za davanje i primanje mita, zlouporabe položaja i ovlasti te poticanja na to nedjelo.
Zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela istražni zatvor je određen Dediju te Farmalovcima Jasni Majhen, Siniši Vujakliji i Dragutinu Ćaleti.
Dežurna istražna sutkinja zagrebačkog Županijskog suda istražni im je zatvor odredila i zbog opasnosti da bi na slobodi mogli uništiti dokaze ili utjecati na svjedoke. Zbog toga je na mjesec dana zatvoreno i preostalih petero osumnjičenih koji su poslijepodne dovedeni na Županijski sud – Sanjin Kapetanović, Ana Brestovečki, Elma Jurić, Ana Puž i Ante Skender.
Istražni zatvor je, kako se neslužbeno doznaje, zatražen uglavnom za osumnjičenike koji tijekom jučerašnjeg i jutrošnjeg ispitivanja u sjedištu USKOK-a nisu željeli surađivati s tužiteljstvom.
U dosadašnjem dijelu istrage USKOK je ispitao 26 osumnjičenika, dok će preostalih 50 ispitati naknadno, kao i predstavnika tvrtke Farmal koja je također osumnjičena kao pravna osoba.
Istražna sutkinja odredila je da će se tijekom istrage ispitati 67 svjedoka.
U USKOK-ovom nalogu o provođenju istrage navodi se da su se Dedi, financijska direktorica Farmala Jasna Majhen te regionalni direktori sektora jug i sjever Siniša Vujaklija i Dragutin Ćaleta još 2009. dogovorili da će liječnicima koji pacijentima propisuju njihove lijekove davati novac i darove, u iznosu od pet do deset posto vrijednosti propisanih lijekova.
Zbog toga su zaposlili 22 osumnjičena zaposlenika i stručna suradnika koji su kontinuirano, sukladno njihovim uputama, 49 osumnjičenih liječnika i jednoj ljekarnici davali novac, vrijednosne bonove za kupovinu u trgovačkim kućama, kupovinu robe te plaćali putovanja na teret farmaceutske kuće, kao protuuslugu za propisivanje lijekova iz njihove ponude, a ljekarnici kao protuuslugu za naručivanje i evidentiranje izdavanja lijekova.
Neslužbeno se doznaje da je o gotovo svim darovima i novcu pronađena detaljna dokumentacija koja je istražiteljima otkrila cijelu korupcijsku mrežu otkrivenu u akciji “Hipokrat”.
(H)
RANIJE
Ministar zdravlja Rajko Ostojić, sudjelujući na okruglom stolu o analizi zdravstvenog sustava, istaknuo je kako bolnice nisu osuđene na gubitke te da je zahvaljujući novim upravama i smjernicama učinjen značajan pomak u podmirivanju dospjelih obveza.
“Pri kraju je priča u kojoj su se neke bolničke uprave ponašale kao pijani milijarderi, a bile su zaštićene kao lički medvjedi”, rekao je ministar Ostojić na okruglom stolu pod nazivom “Jesu li bolnice osuđene na gubitke?”, koji je u organizaciji časopisa “Banka” i Ekonomskog instituta Zagreb održan u Hrvatskoj obrtničkoj komori.
Ocijenio je kako postoji razlog za optimizam jer je, zahvaljujući novim upravama i smjernicama, učinjen značajan pomak u podmirivanju dospjelih obveza – bilježi se trend smanjenja ukupnog duga, a gotovo sve državne bolnice prestale su generirati nove gubitke.
Ministar Ostojić je naglasio kako je Ministarstvo zdravlja napravilo četiri ključne stvari koje se odnose i na borbu protiv korupcije; privatni monopol više ne postoji; jasno smo ukazali na razlike u cijeni i napravili objedinjenu javnu nabavu; informatizacija i liste čekanja ne mogu biti transparentnije, a u startu je zatvorena nabavka aparata zastarjele tehnologije.
“Sve te četiri stvari su donijele ogromne milijunske uštede, s jedne strane, a s druge strane, ubrzani su postupci za dobrobit naših pacijenata”, kazao je Ostojić.
Uz ostale, naveo je i primjere u Kliničkoj bolnici Sestara milosrdnica gdje je u postupku javne nabave izabran najpovoljniji mobilni operater pa su troškovi fiksne telefonije mjesečno smanjeni 30 posto, dok je KBC Zagreb uveo SMS obavještavanje pacijenta. U KBC-u Osijek smanjena je potrošnja lijekova, naravno, ne na uštrb pacijenata, kao i troškovi prijevoza zaposlenika, dok su u KBC-u Rijeka smanjeni troškovi u praonici rublja, izvijestio je ministar.
“Cijeli niz bolnica nije poštovao smjernice i zato su neki ravnatelji smijenjeni”, naveo je ministar zdravlja i podsjetio da u hrvatskom zdravstvenom sustavu 17.500 liječnika ima licencu i dobili su svoju šifru prema kojoj će menagement znati koliko liječnik radi, koliko ima terapija ili operacija.
Govoreći o borbi protiv korupcije i pravima pacijenata, podsjetio je kako su u strategiji anticipirali američku vladu, po kojoj ‘jedan dolar uložen u borbu protiv korupcije donosi uštedu od osam dolara’, te su prihvatili iskustva zapadoeuropskih država po kojima u zdravstvenom sustavu razvijenih zemalja ima mogućnosti uštede od 10 posto zdravstvenih troškova koji idu na korupciju.
“Korupcija je rak koji razara društvo i zamalo je posljednih godina postala društveno prihvatljivo ponašanje”, kazao je ministar zdravlja Ostojić, dodavši kako u borbi protiv korupcije imaju niz akcijskih planova i žele djelovati sinergijski.
Ponovio je kako je najnoviji slučaj korupcije u zdravstvu bio “tužan dan za hrvatsko liječništvo, ali dobar dan za hrvatsku državu”.
Na okruglom stolu “Jesu li bolnice osuđene na gubitke?” govorila je i Maja Vehovec sa zagrebačkog Ekonomskog instituta, a bilo je riječi i o reformi financiranja bolnica uvođenjem plaćanja preko dijagnostičko-terapisjkih skupina i važnosti informatizacije u optimizaciji bolničkog poslovanja.
