Iznos komunalnog doprinosa, koji se plaća pri dobivanju građevinske dozvole, najbolji je pokazatelj stanja građevinske aktivnosti u određenoj sredini.

Javnost zna kako je u Zadru lani i preklani buknula stanogradnja, veća negoli 2008. godine. Sudeći prema iznosu od 55 milijuna kuna, koliko je Odjel za graditeljstvo planirao "ubrati" u ovoj godini, u Zadru gradnja stanova ne posustaje.

Stanogradnja se nastavlja na zonama Vitrenjak II, kod crkve na Boriku, trebala bi započeti na području Vitrenjaka, podijeljenog u dvije urbanističke zone, Vidikovca,  a najavljena je i gradnja mini stambenog naselja na Boriku (UPU Suha), gdje se godinama dok traju sudska sporenja nalazio vrtuljak.

Tamo bi ove godine trebala početi gradnja stotinu stanova na površini od 11 tisuća kvadratnih metara. Kako su najavili projektnati Iva Letilović i Igor Pedišić, bit će to miješani model niza kuća i stambenih vertikala.

Nesumnjivo će se ove godine izgraditi barem još dvije zgrade uz Ulicu Nikole Tesle, a ima najava investitora i za područje Plovanije. Bez obzira na korona krizu, glad za stanovima u Zadru još postoji, makar mnogima služio kao ljetni apartman.

U prošloj godini naplaćeno je nešto više od 29 milijuna kuna komunalnog doprinosa. Plan je gotovo ispunjen da nije bilo iznosa od 10 milijuna kuna, koliko je skinuto rebalansom za nenaplaćeni doprinos za gradnje komercijalnog centra u Gaženici do kojeg tko zna kad će doći s obzirom na investitora Sarag Gaženicu.

Iduće godine planiran je i iznos od tri milijuna kuna komunalnog doprinosa koliko bi se naplatilo od tzv. legalizacije.

Uz komunalni doprinos planira se povećanje i komunalne naknade. Taj prihod lokalne samouprave koji je svojedobno trebao postati porez na nekretnine, povećat će se u ovoj godini. Dijelom zato što zbog epidemije nije bilo prisilne naplate, a isto tako i zbog povećanog broja novoizgrađenih nekretnina čiji će vlasnici dobiti rješenje o plaćanju komunalne naknade u odnosu na kvadraturu.

Lani je naplaćeno 90 milijuna kuna, dok se u 2021. planira ukupna naplata 120 milijuna kuna komunalnog doprinosa i komunalne naknade.

Građevina je u korona krizi ostala na čvrstim nogama, a na snazi je još uvijek odluka ministra graditeljstva kojom gradska vijeća mogu osloboditi obveznike plaćanja komunalne naknade za poslovni prostor i građevinsko zemljište koje služi obavljanju poslovne djelatnosti djelomično ili u potpunosti dok traju posebne okolnosti, odnosno može odlukom odrediti da se dio neplaćenih sredstava komunalnog doprinosa, odnosno komunalne naknade koristi i za druge namjene.

Zakonom se komunalni doprinos koristi za gradnju cesta, javne rasvjete i komunalnih površina.