Općinski sud u Zadru poništio je ugovor o kupoprodaji građevinskog zemljišta na Diklu iz 1991. godine kojim su ga braća Šimićev prepustila poduzetniku Željku Žnidariću u zamjenu za budući poslovni prostor. Žnidarić je teren upisao na sebe a stanove nikada nije sagradio pa su Šimićevi ostali “kratkih rukava”. Nakon 27 godina sudac Željko Rogić proglasio je ništavnim ugovor, kao i naknadno potpisani aneks, pa će u slučaju pravomoćnosti presude Šimićevi opet biti upisani kao suvlasnici parcele. Ovakav razvoj događaja mogao bi naštetiti i Gradu Zadru, koji je naknadno od Žnidarića kupio dio terena za potrebe kolektora Borik te ga sagradio na spornom zemljištu, te tvrtki Jadran Galenski Laboratorij d.d. Rijeka, koja je upisana kao vlasnik čestice.
Tužitelji su sa Žnidarićevom tvrtkom Euroing d.o.o. 1991. godine zaključili Ugovor o kupoprodaji građevinskog zemljišta, na izuzetno atraktivnoj lokaciji kod križanja Puta Dikla s Ulicom Matije Gupca, neposredno iznad turističkog kampa, gdje se sada nalazi luna park. Žnidarić se obvezao prodavateljima za zemljište dati četiri poslovna prostora od po 30 m2 a ne bude li poštivao određeni rok isplatiti im 150.000 EUR. Euroing je postupao u lošoj vjeri, pa se već pri potpisu Ugovora uknjižio vlasnikom predmetnih nekretnina.
– Dovedeni smo ui zabludu jer više od dvadeset godina od zaključenja temeljnog Ugovora nije započeo s izgradnjom zgrade sastavnim dijelom koje su trebali biti poslovni prostori, koje se obvezao predati u posjed i vlasništvo tužiteljima. Također, prenio je vlasništvo nekretnine Gradu Zadru i tvrtki Jadran Galenski Laboratorij d.d. Rijeka. Obvezao se s izgradnjom započeti u roku od šest mjeseci, a radove dovršiti u roku od najviše 18 mjeseci od potpisivanja Aneksa, navedeno je u tužbi.
U svom odgovoru na tužbu Euroing se branio tvrdnjom kako nije mogao ishoditi građevinsku dozvolu za planirani objekt a prihvaćanje novog prostornog plana je izvan njegovih ovlasti.. Grad Zadar u svom je odgovoru naveo kako je u trenutku zaključenja ugovora Euroing d.o.o. bio upisan vlasnikom nekretnine i to prethodnih skoro deset godina a na njoj nije bilo nikakvih zabilježbi niti tzv. aktivnih plombi, pa je na njoj izgrađen Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda “Borik”.
– Odredba članka 103. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima propisuje da je ugovor, koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima te moralu društva, ništavan ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu sankciju ili ako zakon o određenom slučaju ne propisuje što drugo. U konkretnom slučaju, Sud zaključuje kako su predmetni pravni poslovi protivni moralu društva, dakle ništavi, napisao je u svojoj presudi sudac Rogić.
– Jasno je vidljiva namjera tuženika ne da napokon izvrši preuzete ugovorne obveze, nego da zaradu od otuđenih nekretnina zadrži za sebe, bez realizacije projekta izgradnje stambeno-poslovnog kompleksa, a vlasnike zemljišta ostavi nenamirene. S druge strane, Grad Zadar je sve navedeno vrijeme znao za činjenicu da tuženik ne namjerava izvršiti svoje ugovorne obveze prema tužiteljima odnosno njihovim prednicima, što se vidi i iz iskaza ispitanog svjedoka Zdravka Livakovića, koji je u dijelu navedenog perioda bio pročelnik kod tuženika, a koji je iskazao da su u Gradu Zadru, u vrijeme sklapanja spornog Ugovora o stjecanju prava vlasništva na zemljištu bilo poznato “postojanje određenih osoba koje su deposedirane, a koje nisu isplaćene”. Nije vjerojatno da navedeno nije bilo poznato i ispitanoj svjedokinji Ani Lovrin, koja je u jednom periodu bila gradonačelnica Grada Zadra, a ona je u svom iskazu uputila na svjedoka Zdravka Livakovića, kao osobu koja je ispred Grada Zadra pregovarala sa Željkom Žnidarićem, navodi se u presudi.
Iako sadašnji zakonski zastupnik Borna Žnidarić u svom iskazu nastavlja s obećanjima oko rješenja problema, situacija se komplicira jer zemljišnoknjižna evidencija pokazuje kako je knjiženo i trgovačko društvo Constans DK d.o.o. Zagreb, naveo je Rogić te naložio suzdržavanje oko budućih vlasničkih promjena na ovom zemljištu. Presuda je nepravomoćna, pa će biti zanimljivo vidjeti hoće li i drugostupanjski sud potvrditi Rogićevo mišljenje te okončati sagu dugu skoro tri desetljeća.
