Ministarstvo zaštite okoliša ovih je dana na svojim službenim stranicama objavilo da je otvaranje trećeg kamenoloma na području Jagodnja-Zapužane prihvatljivo za okoliš.
Tim se rješenjem, uz određene uvjete za zaštitu okoliša, otvara mogućnost tvrtki Beton Zdrug d.o.o., sa sjedištem u Biogradu, da otvori eksploatacijsko polje “Zapužane-Zdrug” površine 17,76 hektara i maksimalna godišnja eksploatacija kamena od 200 tisuća prostornih metara godišnje u iduće 32 godine.
Prema objavljenom rješenju, nakon ovoga treba još samo lokacijska dozvola jer je Mininstarstvo gospodarstva već izdalo suglasnost za istražni prostor i – treći kamenolom u krugu od dva kilometra mogao bi početi raditi.
No, stanovnici Jagodnje Gornje, Miranja i Zapužana ne mire se s takvom situacijom. Još u vrijeme javne rasprave o studiji utjecaja na okoliš predstavnici Jagodnje dali su primjedbu (zanimljivo je pri tome da to nije učinio mjesni odbor jer Općina Polača još na svom području nije osnovala mjesne odbore).
Primjedbu je dao i dr. Mladen Bogovac, inače fizičar koji je godinama radio u Institutu “Ruđer Bošković”, a sad radi u Austriji, te ima kuću na pedesetak metara od budućeg kamenoloma, koji je s druge strane bijelog puta koji razdvaja područje Polače i Grada Benkovca.
O neslaganju stanovnika ovih sela da se na ovom području otvori i treći kamenolom, javnost je mogla doznati od bivšeg potpredsjednika Vlade Slobodana Uzelca čijom je intervencijom u listopadu prošle godine zaustavljena aktivnost oko ovog kamenoloma. Ali čim je došla nova Vlada, aktivnost je nastavljena, a novi ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović je na koncu potpisao suglasnost.
– Mi smo o cijeloj situaciji pisali premijeru Zoranu Milanoviću, smatramo da nisu uzete u obzir sve okolnosti jer ni sadašnji kamenolom IGM Zapužane ne zadovoljava uvjete iz strategije gospodarenja mineralnim sirovinama, a kamoli da se otvara još jedan. Nije uvaženo čak ni to da je na 40 metara ispod predviđenog eksploatacijskog polja podzemni tok vode, a predviđa se kopanje do 60 metara dubine. Ako se na ovom terenu bude miniralo i vadilo kamen, prekinut će se žila kucavica za važne izvore, upozorava Živko Ćoso, predsjednik MO-a Zapužane.
Međutim, primjedbe iz javne rasprave Ministarstvo zaštite okoliša je odbilo s obrazloženjem da je prema prostornoplanskoj dokumentaciji predviđena ovakva namjena ovog prostora, da nema opasnosti od buke jer je kamenolom udaljen tri kilometra od centra Polače, a da će utjecaj rada strojeva glavnih izvora onečišćenja (postrojenja za sitnjenje i klasiranje) biti ograničen na samu lokaciju i neće utjecati ni na najbliže stambene objekte.
Uklonjena je i primjedba na moguću neisplativost projekta računicom prema kojoj će društvena korist kroz koncesiju za eksploataciju iznositi 6,2 milijuna kuna godišnje.
Otežan povratak
Slobodan Uzelac je već kao vijećnik Općinskog vijeća Polače pokušavao ne samo zaustaviti otvaranje ovog trećeg kamenoloma, nego i ishoditi zabranu rada kamenoloma Somara i Mineral IGM-a. I dosad je povratak izbjeglih Srba kojima su kuće obnovljene u ova tri sela bio spor i zbog buke, prašine, pa i oštećenja kuća od miniranja u kamenolomima i prolaska teških kamiona.
A s još jednim kamenolomom uvjeti bi bili još gori. Hoće li premijer Milanović reagirati na traženje za zaustavljanje izdavanja dozvola za ovaj treći kamenolom ili će se ostvariti naum turanjskog poduzetnika Nediljka Kadije da u novom kamenolomu Betona Zdrug zaposli desetak ljudi i krene s poslom u pripremu kojeg je već uložio nekoliko milijuna kuna?
