Ako pitate državne institucije, sezona je sasvim solidna. Ako pitate mnoge zadarske trgovce, ugostitelje i privatne iznajmljivače, odgovor će biti potpuno drukčiji. U najjačoj turističkoj županiji, Istarskoj, zabilježeno je i znatno manje fiskaliziranih računa nego ranijih godina, što dodatno otvara pitanja o stvarnom stanju na terenu.
Apartmani se pune sporije nego prijašnjih godina. Gosti troše opreznije. U restoranima se naručuju jeftinija jela, a u trgovinama se svaka prodaja čeka puno dulje nego prije. Jedino što se, prema riječima brojnih poduzetnika, ove godine u Zadru osjetno povećalo jest broj inspekcijskih nadzora.
Naravno da država mora suzbijati rad na crno. Nitko razuman ne zagovara neizdavanje računa niti kršenje zakona. Ali postavlja se pitanje može li se gospodarstvo razvijati ponajprije pod pritiskom inspekcija ili je učinkovitije stvoriti okruženje u kojem se ljudima isplati poslovati pošteno i legalno?
Mali poduzetnici danas vode potpuno drukčiju bitku nego prije deset godina. Bore se s visokim davanjima, sve skupljim radnicima, rastom cijena robe, provizijama turističkih platformi, administracijom i neprestanim mijenjanjem propisa. A sada i sa strahom od svakog novog nadzora.

Sve se češće može čuti i jedna pomalo gorka šala, a to je da obrtnici sanjaju kako će ih “udomiti” neka državna institucija. Tamo ih, kažu, ne čekaju svakodnevna razmišljanja hoće li biti dovoljno prometa za plaće, kako platiti doprinose ili hoće li sutra doći inspekcija. Plaća stiže redovito, godišnji odmor je plaćen, a bolovanje ne znači istodobno i gubitak prihoda. Privatnik, s druge strane, zna da kada ne radi, najčešće ne zarađuje, dok računi, krediti, najamnine i davanja uredno stižu.
To, naravno, ne znači da zaposlenici u javnom sektoru ne rade odgovoran posao. Ali pokazuje koliko je među dijelom poduzetnika narastao osjećaj da su upravo oni ti koji snose najveći rizik poslovanja.
A sada zamislimo jedan hipotetski scenarij.
Što ako stalni pritisak, sve veći troškovi, brojni nameti i učestali inspekcijski nadzori proizvedu domino-efekt zatvaranja malih obrta i tvrtki? Tko će tada puniti državni proračun? Tko će plaćati PDV, porez na dobit, porez na dohodak i doprinose iz kojih se financiraju škole, bolnice, policija, sudovi i cijeli javni sektor?

Borba protiv sive ekonomije nužna je i potrebna. Ali može li ona biti jedina gospodarska strategija?
Mnoge uspješne europske države posljednjih godina nastoje povećati poreznu disciplinu ne samo kontrolama nego i pojednostavljenjem poslovanja. Digitalizacija, manje administracije, stabilni propisi, predvidiv porezni sustav i poticaji za ulaganja stvaraju okruženje u kojem je lakše poslovati legalno. Inspekcije postoje i rade svoj posao, ali one su tek jedan dio sustava, a ne njegova glavna pokretačka snaga

Jer nijedna država nije postala bogata zahvaljujući velikom broju inspekcija. Bogate države imaju snažno gospodarstvo, uspješne poduzetnike i javnu upravu koja razumije da bez privatnog sektora nema ni poreznih prihoda.
Možda bi upravo to trebalo biti pitanje ove turističke sezone. Ne kako napisati još jednu kaznu, nego kako stvoriti uvjete da sljedeće godine bude više gostiju, više prometa, više obrta, više tvrtki i više ljudi koji će poželjeti zaposliti radnike umjesto zatvoriti poslovanje.
Jer državni proračun dugoročno ne pune kazne ni inspekcije. Puni ga uspješno gospodarstvo, ljudi koji rade, ulažu, riskiraju vlastiti kapital i stvaraju novu vrijednost. Bez njih nema ni poreza, ni novih radnih mjesta, ni novca za javne službe od kojih svi očekujemo kvalitete.














