Rasprava o izvješću o poslovanju Obale i lučica na sjednici Gradskog vijeća otvorila je pitanja o upravljanju parkiralištima, zadržanoj dobiti, otpisu potraživanja, revizorskim nalazima i budućim projektima. Direktor društva Elvis Perinčić odgovarao je na kritike oporbenih vijećnika, poručivši kako financijsko stanje tvrtke nije onakvo kakvim ga dio vijećnika prikazuje te odbacio optužbe da se tvrtka prema građanima ponaša represivno.
SDP-ov vijećnik Nino Mrčela ponovno je problematizirao višegodišnje gomilanje zadržane dobiti.
– Ono što najviše bode oči i na što smo uvijek iskazivali zamjerke jest zadržana dobit koja se prenosi iz godine u godinu. Smisao ovog javnog poduzeća nije ostvarivanje dobiti. S druge strane, kada se kreće u infrastrukturne projekte poput parkirališta na Relji, koje je, usput rečeno, bilo inicijativa Kluba vijećnika SDP-a, nositelj financiranja je Grad Zadar. Isto će biti i s budućim javnim garažama. Grad financira, a društvo ubire prihode. Pametna rješenja i aplikacije koje su pompozno najavljivane doživjele su veliki promašaj. Zanima me i zašto se tek sada otpisuju potraživanja od 616 tisuća eura, kada se radi o dugovima koji datiraju još od 2013. godine. Zašto se čekalo gotovo 12 godina?, pitao je Mrčela.
Perinčić je odgovorio kako zadržana dobit ne predstavlja višak novca koji stoji na računu.
– Bilanca na kraju prosinca ne znači da je ta zadržana dobit slobodan novac. Mi već u drugom, trećem, četvrtom i petom mjesecu moramo isplaćivati plaće radnicima i podmirivati sve obveze, tako da se ta sredstva postupno troše. U dogovoru s Gradom sudjelujemo i u sufinanciranju određenih projekata, poput kupališta na Kolovarama.
Objasnio je i razloge otpisa potraživanja.
– Otpisano je ukupno 616.206 eura zbog nemogućnosti naplate i nastupa zastare. Riječ je o potraživanjima prema stranim državljanima za usluge parkiranja nastalima od 2013. do 2024. godine. Za sva ta potraživanja proveden je pokušaj prisilne naplate pravnim putem. Sve je odrađeno, ali su potraživanja otišla u apsolutnu zastaru, kazao je Perinčić.
Erol Gaši (SDP) ocijenio je da se tvrtka previše usmjerila na kažnjavanje građana.
– Obala i lučice bila bi izvanredna tvrtka kada bi bila privatna kompanija kojoj je cilj ostvarivati enormnu dobit. Međutim, riječ je o gradskom poduzeću koje prije svega mora biti na usluzi građanima. Posljednjih godinu-dvije ponaša se kao kaznena ekspedicija. Naravno da treba biti reda, ali prije nego što krenete rigorozno kažnjavati, morate građanima omogućiti da u svakom trenutku mogu pronaći parkirališno mjesto. Danas to jednostavno nije moguće. Nekada je postojao određeni prag tolerancije. Kontrolor bi došao do vozila, vidio da nema kartu, pa bi se vratio nakon petnaestak minuta i tek tada napisao kaznu ako parkiranje nije plaćeno. Danas toga više nema. Više ne govorimo o ljudima koji žele parkirati pred vratima, nego o situaciji da se više ne možete parkirati ni kod Jazina, gdje je prije bilo desetci slobodnih mjesta. U takvim okolnostima Obala i lučice ne mogu se ponašati kao kaznena ekspedicija, rekao je.
Perinčić je odbacio takve ocjene i detaljno objasnio način rada vozila sa skenerom.
– Malo je teška riječ ‘kaznena ekspedicija’, morate priznati. Sken vozilo evidentira registracije i vozila koja nemaju plaćenu parkirnu kartu. Nakon toga ne izdaje se odmah dnevna karta. Ili dolazi kontrolor ili osoba izlazi iz vozila, vraća se nakon desetak minuta, ponovno provjerava stanje, fotografira vozilo ručnim uređajem i tek tada se izdaje dnevna parkirna karta. Dakle, nije točno da se kazna izdaje istoga trenutka, rekao je direktor.
Priznao je kako nedostatak parkirališta ostaje veliki problem.
– Hoćemo li u ovom gradu pronaći dovoljno parkirališnih mjesta? Vjerojatno teško. Razumijem i socijalnu komponentu kada ljudi imaju problema, ali činjenica je da ako vozilo stoji na parkiralištu bez plaćene karte, riječ je o prekršaju. Isto vrijedi i za dostavna mjesta koja mogu koristiti samo vozila s odgovarajućim dozvolama – dodao je.
U raspravu se uključio i HDZ-ov vijećnik Jurica Vučetić koji je stao u obranu sadašnjeg sustava.
– Malo mi je čudno čuti ovakve primjedbe od kolege Gašija. Ako ćemo opravdavati nepropisno parkiranje zato što nema dovoljno mjesta, onda zagovaramo svojevrsni Divlji zapad. Na Relji postoji dovoljno alternativnih parkirališta, kod bivše Male pijace, trgovačkog centra ili Kampusa. Nije problem prošetati nekoliko minuta. Tako je u svijetu i tako bi trebalo biti i kod nas. Grad danas ima gotovo 49 tisuća automobila, što je ogroman broj, a uređenje Ulice Put Dikla i Matije Gupca pokazalo je da više gotovo nema parkiranja na nogostupima, rekao je Vučetić.
– Nedostatkom parkirališnih mjesta Grad Zadar zapravo brine o zdravlju svojih građana. Građani će više hodati, duže živjeti i duže plaćati poreze, sarkastično je komentirala Danijela Vukoša.
Daniel Radeta otvorio je pitanje nalaza Državnog ureda za reviziju, podsjetivši da je društvo dobilo uvjetno mišljenje.
– Revizija je posebno upozorila na javnu nabavu. Evidentirana su samo dva postupka javne nabave, dok je bilo čak 53 jednostavne nabave i više od 195 narudžbenica. To pokazuje da postoje problemi u organizaciji poslovanja i transparentnosti. Zanima me jeste li otklonili sve što je Državni ured za reviziju naložio?
Govoreći o novom parkiralištu na Ravnicama, Radeta je iznio sumnje oko požara hangara koji je prethodio uređenju prostora.
– Tri dana prije dolaska ministra Branka Bačića s torbom planuo je hangar. Kasnije policija navodi da je uzrok kvar na električnim instalacijama, a riječ je o prostoru koji godinama nije imao struju. Meni to izgleda kao namješten događaj. Zanima me je li novo parkiralište trajno ili samo privremeno rješenje, s obzirom na projekt Vrata grada.
Perinčić je odbacio takve tvrdnje.
– Nije na meni da govorim je li riječ o sumnjivoj paljevini. To je pitanje za policiju. Meni osobno nije drago što se požar dogodio jer bismo do sada već srušili objekte i uredili prostor. Ovako imamo dodatne komplikacije zbog azbesta i ponovljenih postupaka javne nabave. U dogovoru s gradonačelnikom ušli smo u najam prostora na pet godina. Da je prostor preuzeo privatnik, cijene parkiranja sigurno ne bi bile ni pola eura ni jedan euro, nego znatno više. Već smo zajedno s Nasadima uklonili oko sto kubika otpada i zelenila, a daljnje uređenje nastavit ćemo u suradnji s Gradom i vlastitim sredstvima, zaključio je Perinčić.
