U nedjelju je obilježen Hrvatski dan moždanog udara, tijekom kojeg je pojačano istaknuta važnost prevencije i ranog prepoznavanja simptoma te naglašena potreba za hitnim reagiranjem pri njihovoj pojavi.
Moždani udar i dalje je jedan od vodećih uzroka smrtnosti i teškog invaliditeta u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, iako se posljednjih dvadesetak godina bilježi pozitivan trend smanjenja stope smrtnosti. Presudno je na vrijeme prepoznati simptome, a oni su: iznenadna utrnutost ili slabost ruke, noge, lica, iznenadne smetnje govora, iznenadne smetnje vida, iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost, gubitak ravnoteže i iznenadna jaka glavobolja.
– Moždani udar se može dogoditi bilo kome i bilo kad. Svaka četvrta odrasla osoba doživjet će moždani udar. No, gotovo svi moždani udari mogu se spriječiti preventivnim mjerama. Postoje rizični čimbenici moždanog udara i isti bi se trebali na vrijeme identificirati. Imamo rizične čimbenike na koje možemo utjecati, a to su visoki krvni tlak, fibrilacija atrija, šećerna bolest, povišena razina kolesterola, prekomjerna tjelesna težina, loša prehrana (prekomjerni unos soli, šećera i masti), manjak tjelovježbe, pušenje, konzumacija alkohola, depresija i stres. Postoje i rizični čimbenici na koje ne možemo utjecati, a to su dob, spol, genetika, kazala je Nikolina Narančić Knez, dr. med., v.d. voditeljice Odjela za neurologiju Opće bolnice Zadar.
Sve rizične čimbenike koje osoba ima važno je na vrijeme prepoznati te pravodobno reagirati, liječiti postojeće bolesti i promijeniti životne navike. S druge strane kad se moždani udar dogodi, ključna je žurna reakcija.
– To znači što prije doći u bolnicu na hitan pregled neurologa, kako bi se na vrijeme učinila dijagnostika i započelo adekvatno liječenje, jer kod moždanog udara svaka minuta je bitna, upozorava dr. Narančić Knez.
Moždani udar češće pogađa osobe starije životne dobi, no zadnjih godina primijećen je porast moždanog udara i kod mladih ljudi.
– Lani je na našem Odjelu liječeno 370 pacijenata s moždanim udarom, a najmlađa je pacijentica imala svega 27 godina. Žene češće zanemaruju svoje simptome ili ih teže prepoznaju jer često imaju i nespecifične popratne simptome kao što su opća slabost, nesvjestica, zbunjenost, nagla promjena ponašanja, mučnina ili povraćanje i sl. Unatoč svim javnozdravstvenim akcijama i dalje nam znaju doći pacijenti sa simptomima moždanog udara koji traju više od pola dana, dan, često i više. To je zabrinjavajuće, ističe dr. Narančić Knez.
Među važnim dijagnostičkim metodama ističe se ultrazvučni pregled karotidnih i vertebralnih arterija, kojim se analiziraju građa i širina krvnih žila, prisutnost plakova (naslaga) te brzina protoka krvi. Pretraga ima važnu ulogu u otkrivanju aterosklerotskih promjena i mogućih disekcija (raslojavanja stijenke), koje predstavljaju jedan od mogućih uzroka moždanog udara.
