U prvom dijelu razgovora za Radio 057, sveučilišni koordinator koji će vjerojatno biti i voditelj tog studija prof. sr. sc. Marko Valčić otkrio je kako je došlo do dopusnice za novi studij na zadarskom sveučilištu o kojem se pričalo 20.-ak godina. Bilo je tu trenutaka sumnje, ali i svijesti da ima onih koji su “navijali” da Sveučilište u Zadru ne dobije dopusnicu.
Ipak, mnogi ne znaju što znači mehatronika i tko je zapravo mehatroničar?
Dakle, mehatroničar je osoba koja u jednoj određenoj, jako visokoj doduše, ali ajmo biti konzervativni pa reći, određenoj mjeri, ima sva ona potrebna znanja strojarstva, elektrotehnike, računarstva, umjetne inteligencije, automatike, da ne nabrajam dalje, koja su potrebna da bi zapravo neki suvremeni uređaj mogao funkcionirati. Međutim, kod kadrova je malo drugačije jer mi kadrove iz tih sinergijskih multidisciplinarnih područja zapravo tek stvaramo u posljednje vrijeme. Vi imate recimo vrhunske stručnjake iz elektrotehnike, elektronike, strojarstva, upravljanja elektromotornim pogonima, vrhunske programere, ali zapravo svi su oni stručnjaci u svom području. Nemate redovitog profesora mehatronike jer jednostavno ne možete još uvijek niti imati.
Kad uzmete recimo u Cromarisu jedan konkretan robotski manipulator koji primjerice slaže nekakve kašete s ribom na nekakvu paletu, onda vodite računa da taj robot, koliko god u svojoj prirodi bio vrlo sofisticiran kao takav, i dalje je izrazito limitiran. Uzmite primjerice jednog humanoidnog robota s kojim sam ja odrastao gledajući nekakve Ratove zvijezda i nekakav C-3PO i R2-D2 su meni i dalje u glavi. Mi jednostavno moramo biti svjesni da mi zapravo nemamo uopće kadrove koji ne da ne mogu projektirati te sustave, nego jednostavno ne možemo ih niti održavati, ne možemo niti upravljati njima.
To ne znači da u Hrvatskoj nema sjajnih inženjera i firmi koje su ušle u ovaj sektor i koje su prepoznale tu priliku, samo vam hoću reći da toga ima premalo.
Koliko mehatronika i robotika korespondiraju s trendom umjetne inteligencije ?
Kad sam razgovarao nedavno s nekim inženjerima, rekli su mi: “Joj, pa šteta je da ovaj studij tu nije već, nemam pojma, 10 ili 20 godina i sad je možda već malo i prekasno za njega.”
I da ne doživljavamo zadnjih nekoliko godina ovaj eksponencijalni razvoj umjetne inteligencije, ja bih se zapravo s takvom konstatacijom složio.
U ovom u ovom našem okruženju, to su nekakvi digitalni asistenti koji nam pomažu, recimo to, u svakodnevnom radu, neovisno o tome pomažu li nam da nešto naučimo, da sredimo neki dokument, napravimo neku analizu, što god.
I to su zapravo digitalni asistenti koji nisu ništa drugo nego nekakvo, recimo to, programsko rješenje koje se vrti pod navodnicima na nekom serveru u Americi ili u Kini.
Kad gledam iz perspektive Hrvatske, jer ovo što ću sad reći u istoj toj Kini i Americi već naravno i te kako postoji, ali veći, kažem, i kod nas je zapravo samo pitanje dana kada će ta umjetna inteligencija izaći iz tog
oblaka.
A ovo nešto je zapravo mehatronički stroj, mehatronički uređaj, robot, humanoidni robot, nazovite što god hoćete, ali u svakom slučaju mislim da će zapravo mehatronika tek sada eksplodirati i da joj je umjetna inteligencija upravo taj završni dio koji joj je na neki način nedostajao, ustvrdio je prof. Valčić.
Kako će se kroz novi studijski program mehatronike i robotike, umjetna inteligencija uklopiti u postojeću industriju?
Više bih to definitivno povezao s nekakvim sintetičkim mozgom koji će omogućiti tim robotima da naravno odrađuju puno složenije operacije nego što su roboti odrađivali do sada.
A sada će umjetna inteligencija mehatronici omogućiti da stvara novu generaciju robotskih sustava.
Tako da budućnost ovog sektora, odnosno cijelog ovog područja, ne da nije upitna, već je itekako perspektivna.
U programu novog studija navodi se mogućnost specijalizacije za šest profila inženjera?
U konačnici to će ovisiti, kao što sam prije spomenuo, prvenstveno o kolegijima koje će naši studenti birati tijekom svog školovanja. Tih šest nekakvih usmjerenja je nešto što prirodno proizlazi i svakako je istina, odnosno činjenica da se svaki student može pametnim izborom tih izbornih kolegija vrlo jednostavno profilirati u neku od tih kategorija koje ste vi prepoznali.
Iako naizgled studij mehatronike, prema našoj ocjeni ima “muški” karakter, njegov glavni kreator nada se nećemo biti u pravu i da će studij biti jednako atraktivan i za ženski dio populacije.
Vjerojatno je da će biti manje studentica, ali kažem sigurno da su ti poslovi dovoljno zanimljivi i
atraktivni, u konačnici fizički nisu teški i izrazito su intelektualni, tako da zapravo ne vidim više nijedan razlog zašto se žene ne bi uključivale u znanost, pogotovo i u STEM dio puno više nego što se
uključuju.
Dok se čeka izgradnja nove zgrade STEM studija zadarskog sveučilišta, gdje će se on provoditi na jesen, od nove akademske godine Dobro, gdje će se zapravo studij odvijati?
Formirat će se jasno Odjel za mehatroniku i robotiku. Vrlo vjerojatno će se odmah unutar njega integrirati i laboratoriji koje sam prije spomenuo za autonomne sustave i mobilnu robotiku.
Ministarstvo je temeljem programskog ugovora financijskim ugovorom odobrilo 10 stalnih radnih mjesta na novom Odjelu mehatronike i robotike koje će imati privremeno sjedište u sveučilišnoj zgradi bivšeg studentskog doma u Jazinama.
Vidjet ćemo tko će zapravo sve prijeći na odjel. Kadrovska križaljka će još ostati otvorena neko vrijeme.
Ali opet, realno gledano, mi smo integrirano sveučilište i zapravo je potpuno svejedno gdje tko od trenutnih zaposlenika radi u smislu na kojem odjelu, naveo je prof. Valčić.
On se u Zadar vratio s Tehničkog fakulteta u Rijeci s kojeg će dolaziti sedmero profesora u vanjskoj suradnji.
Hoće li najvažniji partner za odvijanje nastave bit će Strukovna škola Vice Vlatkovića koja je Regionalni centra kompetencija?
Kolegije struke, ćemo sigurno za sada predavati, odnosno izvoditi u prostorima srednje strukovne škole Vice Vlatkovića, a dijelom i u prostorima Tehničke škole. To jedna velika zgrada u kojoj oni dijele prostore.
Kroz regionalni centar ravnatelj Tomčić sa svojim timom je kroz zadnjih 5-6 godina osigurao iznimno značajna sredstva.
Ja opet ponavljam, oprema koju oni trenutno posjeduju, siguran sam da brojni tehnički fakulteti mogu na tome biti ljubomorni. Sva ta oprema će nama biti na raspolaganju, laboratoriji, učionice, informatički kabineti i sve ostalo.
Naravno, tu su i prostori na ostalim sastavnicama Sveučilišta u Zadru, s obzirom na neke specifične kolegije koji ne pripadaju struci. Tu su strani jezici, isključivo tehnički orijentirani.
Tu su čak i neki kolegiji, recimo iz ekonomije, koji će studentima na završnoj godini dati vrlo jasan uvid u to kako zapravo funkcionira jedno industrijsko poduzeće ili recimo ako upišu neki kolegij iz poduzetništva da dobiju nekakve osnove kako razvijati svoj startup, svoj nekakav paušalni obrt ili nekakvu manju firmu u početku.
Novi studij će prema riječima prof. Marka Valčića koji itekako računa na svog imenjaka, već dokazanog stručnjaka koji je doktorirao na FER.u, docenta Marka Šarliju, iskoristiti sav potencijal zadarskog sveučilišta.
Najveća zasluga za njegovo oživotvorenje pripada rektoru Josip Faričiću koji je i izabrao prof. Valčića da ga pripremi.
Rektor je najavio diplomsku razinu studija mehatronike koji bi se kako nam je otkrio njegov voditelj engleskom jeziku što otvara mogućnost erasmus obrazovanja na prestižnim tehničkim fakultetima.
