Na Sveučilištu u Zadru u okviru Dana geografije 2026. održana je panel rasprava „Javni prostor: ugrožena vrsta?“, na kojoj su profesori Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru Krešimir Krolo i Sven Marcelić, voditelj Službe civilne zaštite Zadar Miroslav Andrić, predsjednik Društva arhitekata Zadar Petar Kozina i dubrovački aktivist Đuro Capor propitivali ključna pitanja suvremenog upravljanja prostorom.
Marcelić je upozorio kako je 20. stoljeće, nakon relativno uređenog planiranja i gradnje sadržaja sa zelenilom i javnim objektima, u svojoj drugoj polovici donijelo stihijsku gradnju koja i danas opterećuje prostor.
– Jedan dio grada je dobro planiran i ima zelene površine, zdravstvene, obrazovne elemente koje grad treba imati, dok je drugi nastajao u doba kvaziurbanizacije od šezdesetih do osamdesetih godina, kada se gradilo u „praznom prostoru“ izvan urbanističkog plana. Taj prostor i danas ima ozbiljne probleme. Kada se odmaknete kilometar od mora, dođete na Vidikovac, Plovaniju, Diklo, Ričine, Sinjoretovo, Crvene kuće, ulazite u prostor koji je siromašan bilo kakvim javnim sadržajima. U njega se ne može intervenirati jer je gradnja pregusta, teško je raditi infrastrukturu. Građevinari su motivirani graditi puno i intenzivno pa oni doprinose daljnjoj stihiji u tom prostoru, rekao je Marcelić.
– Imamo dvije brzine razvoja grada: jedan dio se puni ekonomskim sadržajem, a prazni od stanovništva, dok drugi ima novoizvedene zgrade s postojećom infrastrukturom, uskim ulicama i nemogućnošću stvaranja elementarnih urbanih elemenata, dodao je.
Moderator Krešimir Krolo podsjetio je kako je za vrijeme fašističke vladavine postojala ideja da se Arbanasi premjeste prema Gaženici i to zbog opasnosti od klizišta. Koliko je realno da objekti na Punti Bajlo završe u moru?
– Imali smo sličnu situaciju u Posedarju, kada je rekonstrukcija prometnice dovela do klizišta. Utjecaj rasta razine mora i plime diktirat će brzinu devastacije klifova. Hoće li se u nekom novom prostornom planu o tome voditi računa, ne znam, no treba voditi računa o tome da se stambeni objekti ne grade na rubnim područjima, rekao je voditelj Službe civilne zaštite Zadar Miroslav Andrić.
Predsjednik zadarskih arhitekata Petar Kozina upozorio je kako nema stručne podloge koja bi dala smjernice za prostore poput Karme pri izradi prostornog plana.
– Ranije ljudi u tom prostoru nisu gradili ništa jer je bilo evidentno da se nešto događa. Tko danas može reći hoće li neki investitor biti „lud“ pa tu napraviti kuću? Nama treba jasna stručna podloga da se kaže što se smije, a što ne smije. Isti problem imali smo s kanalom Ričina, velike probleme s poplavom jer ljudima nitko nije zabranio da se tamo gradi. Prostorni plan koji danas imamo nije plan provedbene razine, od njega je napravljen hibrid da bi se mogle dobivati građevinske dozvole. Danas uvelike slika o gradu ovisi o nama samima i o odgovornosti investitora, jer radimo posao na krnjim dokumentima, upozorio je Kozina.
