Saborski zastupnici MOST-a Nikola Grmoja i Ivan Matić upozorili su danas na konferenciji za medije, održanoj na Narodnom trgu, kako se u slučaju prenamjene spremnika biljnog ulja u spremnike za dizelsko gorivo u Gaženici pogoduje investitorima nauštrb interesa i želja lokalnog stanovništva. Grmoja je rekao da je to pogrešno prema ljudima koji su zabrinuti za svoju djecu i ono što se može dogoditi.
– Čermak poručuje Bibinjcima da će uložiti 300 milijuna eura, govori da su to dragi ljudi, ali oni imaju pravo biti zabrinuti i minimum treba biti izrada studije. Ako je sve u redu i nemaju zašto biti zabrinuti, zašto se ne napravi studija? Želim poslati poruku hrvatskoj politici, premijeru Plenkoviću i predsjedniku Milanoviću. Političari se vole grijati uz generale, one koji su doprinijeli stvaranju države, ali taj društveni kapital koji imaju zbog žrtve koju su podnijeli ne smije se koristiti nauštrb građana ove zemlje. Vjerujem da se nitko od branitelja nije borio za Hrvatsku u kojoj će biti privilegiran, u kojoj će vrijediti jedni kriteriji za jedne, a drugi za druge. Nemamo problem da se pjevaju domoljubne pjesme, ali nam je dozlogrdilo paradno domoljublje, gdje se poziva na Domovinski rat, a onda se te vrijednosti prodaju ispod stola, rekao je Grmoja.
Matić problem vidi u nefunkcioniranju instituta javne rasprave jer, kada informacija dođe do mještana, sve je već gotovo.
– Zakon treba mijenjati, prije bilo kojeg koraka investitora ili zakonodavaca obavijestiti javnost što se planira i jesu li oni za to zainteresirani, kako bi se ovakve situacije mogle na vrijeme zaustaviti. Gaženica je samo jedan od primjera: uvijek ima ovakvih situacija u kojima su građani stavljeni pred gotov čin i više nema pravnog lijeka. U Saboru ćemo nastojati učiniti zakon o javnoj raspravi kvalitetnim, kako bi se informacije mogle prenositi u lokalnu zajednicu i da se onda u simbiozi javnosti i kapitala mogu raditi korisne stvari, rekao je Matić.
Grmoja je rekao da je istina da su se ti spremnici ranije koristili za dizel, ali standardi su se promijenili.
– Valjda smo u 50 godina napredovali toliko da nam je svjesnost o potrebi očuvanja okoliša, zdravlja i uvjeta života postala prioritet. Bavimo se time da Europska komisija ide u smanjenje stakleničkih plinova, iako Europa nema nikakav globalni udio, a neke ključne projekte koji mogu biti štetni ovako zaobilazimo, rekao je Grmoja.
