Javnosti je manje poznato da je Toni Kozina, diplomirani ekonomist, nakon što je u svibnju 2024. godine imenovan novim direktorom tvrtke Eko d.d., sedam mjeseci poslije postao i doktor znanosti.
On je tako jedini direktor zadarskih komunalnih poduzeća koji ima i znanstvenu titulu.
Stekao ju je je na Sveučilište u Zagrebu, točnije Ekonomskom fakultetu pri Katedri za organizaciju i management.
Ovo je sažetak njegovog doktorata na temu: Bihevioralni pristup u sustavu sigurnoga javnog prijevoza
Sustavi javnog prijevoza ključni su za funkcioniranje modernih gradova, omogućavajući povezivanje urbanih i ruralnih područja te smanjenje prometnih gužvi i onečišćenja. Učinkovitost ovih sustava ovisi o čimbenicima poput redovitosti, brzine, ekonomičnosti i, najvažnije, sigurnosti. Kvalitetna infrastruktura, sigurnosni protokoli i pouzdana vozila osiguravaju gospodarski rast i kvalitetu života, a rast potražnje zahtijeva kontinuirani razvoj i prilagodbu sustava potrebama korisnika. Sigurnost putnika ključna je za uspješan sustav javnog prijevoza. Ponašanje korisnika, vođeno osjećajem sigurnosti i čimbenicima poput dobi, spola i povjerenja u sustav, značajno utječe na prevenciju nesreća. Strah od kriminala također može odvratiti pojedince od korištenja javnog prijevoza, naglašavajući važnost edukacije i jasno definiranih sigurnosnih mjera. Primjenom cjelovitog pristupa i spoznaja iz biheviorizma, doktorski rad temeljen na prethodnim djelomičnim istraživanjima nastojao je utvrditi varijable koje najpouzdanije predviđaju sigurnost u javnom prijevozu.
Primarno istraživanje provedeno na 506 ispitanika pokazalo je kako demografski čimbenici i osobine ličnosti značajno utječu na svijest o sigurnosti. Starije osobe i žene, posebno iz ranjivih skupina, izražavaju veću zabrinutost, dok empatični i odgovorni pojedinci pokazuju veću prilagodbu sigurnosnim zahtjevima. Okruženje, poput osvjetljenja i dizajna stanica, dodatno oblikuje percepciju sigurnosti, kao i društvene norme koje potiču pridržavanje sigurnosnih pravila. Rezultati su potvrdili kako svijest o sigurnosti pozitivno utječe na sigurno ponašanje. Edukacija i informiranost povećavaju usvajanje sigurnih navika, dok percipirana osjetljivost i ozbiljnost rizika motiviraju putnike na oprez. Percipirana ozbiljnost dugoročno jača kulturu sigurnosti u javnom prijevozu. Prikupljeni primarni podaci nisu potvrdili značajnu povezanost između svijesti o sigurnosti i osobnih izdataka za prijevoz. Za razvoj sigurnog sustava javnog prijevoza preporučuje se integrirani pristup: edukacija putnika, poboljšanje infrastrukture, obuka zaposlenika te jačanje društvenih normi i podrške. Osvijetljene stanice, vizualni podsjetnici i obučeno osoblje mogu povećati percepciju sigurnosti i smanjiti rizike, dok poticanje sigurnosne kulture doprinosi održivosti sustava.















