Ministrica zdravstva Irena Hrstić prošle je godine najavljivala Pravilnik o dvojnom radu od kojeg je odustala u korist svojih uputa. I dok je pravilnik podzakonski akt, upute su preporuke, na snazi je još uvijek Pravilnik o mjerilima za davanje odobrenja zdravstvenom radniku za sklapanja poslova iz djelatnosti poslodavca. Njega je vrlo brzo izradio i potpisao tadašnji ministar Dario Nakić koji je imao spremljenu i svu reformu zdravstvenog sustava, ali je u godinu trajanja Vlade, u kojoj je bio ministra, nije stigao provesti. Među ostalim, on je predlagao da ako su liste čekanja duže od od 6 mjeseci, tada pacijenti mogu otići privatno, a HZZO će platiti tu pretragu.
Nakićev Pravilnik iz 2016. godine još uvijek je na snazi.
Deset godina poslije, dr. Nakić je imao potrebe pojasniti okolnosti u kojima je donesen i komentirati novonastalo stanje s uputama aktualne ministrice.
-Pravilnik je donesen 2016. godine, u vrijeme kad su liječnici počeli odlazili u inozemstvo, kada su imali male plaće. Da bi zaustavili taj trend i zbog potrebe da se zadrže liječnici u Hrvatskoj, a da tako održimo zdravstveni sustav, dali smo mogućnost da oni liječnici koji uredno izvršavaju svoje obaveze u bolnici, mogu dodatno raditi u privatnom sektoru.
Po zakonu o radu, svi mogu otvoriti i privatnu tvrtku u bilo čemu drugom. Bilo mi je puno normalnije da ne otvore kafiće pa poslije toga liječe ljude od posljedica prekomjernog konzumiranja alkohola, već da se i dodatno bave zdravstvom. Računao sam kako će se na taj način smanjiti i liste, a neće se dodatno opterećivati bolnički sustav, pojašnjava dr. Nakić 10 godina poslije situaciju.
Ona se u međuvremenu promijenila – privatnik poliklinika i ordinacija ima kao gljiva poslije kiše. A ima li dovoljno liječnika, dovoljno govori podatak kojeg je Nakić tražio i dobio kao član Upravnog vijeća HZZO-a: od 670 mladih liječnika koji su lani dobili diplomu, svega 370 javilo se u javni sektor.
Bivši ministar i pročelnik Interne tvrdi kako se jednostavno može provjeriti je li liječnici, koji rade privatno, obavljaju isti broj zahvata u odnosu na kolege koje rade samo u bolnici.
Specijalisti u sve većem broju privatnih poliklinika u zgradi TIZ-a: otišli iz Bolnice ili su na dvojnom radu
-Dok sam ja to kontrolirao na Internoj, većina ih je obavljala više ili jednako svoje poslove. U javnosti se stvara tenzija prema onima koji žele zaraditi više, a vrlo mali dio liječnika zloupotrebljava sustav., navodi dr. Nakić kao i primjer koji ukazuje da je kažnjavanje jedini način da se odstrane anomalije.
-Ako netko prolazi kroz crveno, ne bi nikome palo na pamet da zatvori cestu već da kazni onoga tko je prošao kroz crveno. Ja se više bojim onih koji dolaze do novaca bez rada, ističe dr. Nakić.
U važećem Pravilniku propisana je i odredba da “Poslodavac vodi posebnu evidenciju odluka o davanju, uskrati i opozivu odobrenja za dopunski rad.”.
Nema sumnje da se privatni sektor u zdravstvu povećao i zbog boljeg ekonomskog stanja stanovništva koji pribjegava liječničkim uslugama kod privatnika. Produžile su se liste čekanja što pogoduje tome da građani radije odlaze privatno se liječiti, dodaje dr. Nakić.
Moramo zaštiti javni sustav zdravstva, intencija je poruke dr. Nakića kojom kaže kako je važno nastaviti s ovakvim modelom dvojnog rada specijalista.
-Ako imamo jednog čovjeka, primjerice na gastroenterološkoj pretrazi RCP, a koji radi i radi privatno. Ako mu se ne da dopusnica jer je lista čekanja na koju oni ne mogu utjecati, po tom kriteriju duža od 120 dana, on može dati otkaz i otići raditi privatno. Bolnica time ostaje bez dragocjenog specijalista, a puno je već takvih slučajeva, kaže dr. Nakić koji sa specijalizacijom iz nefrologije nikada nije radio privatno. -Svi želimo zadržati profesionalnu razinu i neke stvari se ne mogu raditi izvan bolnice, a to je u korist pacijenata, kazat će zagovornik javnog sustava.
Sustav treba organizirati i održati ga – to je, prema riječima dr. Nakića, sad najvažnije. On podsjeća kako je prije 10 godina bila opasnost odlaska liječnika u inozemstvo, a sada napuštanja javnog sektora ako im se uskrati pravo na dvojni rad.
U Sloveniji su rekli: hoćeš tamo ili amo, a Hrvati nisu ni jednu stvar riješili bez da nisu našli 101 razlog zašto ne žele stvari dovesti u red u bilo kojem sektoru, a kamoli u zdravstvu.
Ministrica je ionako zaključila polovicom prošle godine da nije važno koliki udio liječnika ima dopusnici za dvojni rad, nego jesu li bila primijenjena ista mjerila za sve liječnike
