Nije novost da Dugi otok polako korača prema održivosti, tako su ovog ljeta koncesionarima koji posluju u zaštićenim područjima otoka podijeljene višekratne čaše.
– S ciljem smanjenja upotrebe jednokratne plastike u turističkim djelatnostima, u sklopu projekata WASTEREDUCE i Plastic-Free Croatian Island izradili smo višekratne čaše od tvrde plastike, pojasnila je voditeljica projekata, Dalka Zanki.
Što je zajedničko Saljskim užancama, bajkerima, umjetnicima i sportašima?
Poznato je da javna događanja generiraju velike količine otpada, osobito jednokratne plastike. Zato je važna suradnja svih sudionika kako bi se okoliš zaštitio koliko god je to moguće! Dugi otok ovog je ljeta pokazao da javna događanja itekako mogu biti održivija.
Najveća dugootočka manifestacija, Saljske užance, ovoga je ljeta imala višekratne čaše. Iz Turističke zajednice Sali poručuju da su posjetitelji bili oduševljeni ovim eko iskorakom.
Iako su reakcije uglavnom pozitivne, treba spomenuti i izazove implementacije ovog ekološkog rješenja.
– Koncesionari su nam javili da bi trebalo imati poseban štand za preuzimanje i pranje čaša, a potrebna je onda i perilica posuđa. Logistički je teško organizirati korištenje višekratnih čaša na ovako velikom događanju, šankovi jednostavno nisu dovoljno opremljeni, poručuje Ivana Čarić iz TZ Sali.
– S druge strane, manja događanja poput slikarske kolonije koju smo organizirali, idealna su za korištenje višekratnih čaša, dodaje Čarić.
Ove godine, korištenje jednokratne plastike smanjilo se i na dugootočkom Moto tour-u. Višekratne čaše tako su se našle na stolovima bajkerima u predahu od vožnje.
Višekratne čaše pronašle su svoje mjesto i na najvećoj sportskoj manifestaciji Dugog otoka, Thriatlon Long Island. Čaše su bile postavljene na svim točkama za odmor.
– Imali smo ukupno 258 sudionika i višekratne čaše koje smo dobili su nam uvelike olakšale organizaciju. I natjecatelji, a i mi kao organizatori, smo impresionirani idejom višekratnih čaša, rekla je Ana Petrić, direktorica utrke.
I Sakarun polako usvaja održiva rješenja
Jedna od najljepših jadranskih plaža, Sakarun, ujedno je i dio ekološke mreže Natura 2000 te je WASTEREDUCE pilot područje. Prošlog ljeta je Sunce među koncesionarima i posjetiteljima provelo istraživanje o korištenju jednokratne plastike i o navikama vezanima za odlaganje otpada.
– Preko 90 % anketiranih izjavilo je kako su voljni smanjiti upotrebu jednokratne plastike i uvesti alternativna rješenja poput papirnatih ili višekratnih čaša, tanjura i spremnika za hranu za van. – prisjetila se Zanki.
Tako su i sakarunski poslovni subjekti dobili višekratne čaše, kako bi na plaži i u moru završilo što manje otpada!
– Ugostitelji na Sakarunu su lijepo prihvatili višekratne čaše kad smo ih dijelili, ali oni ih tamo, nažalost, nemaju gdje prati, rekao je čuvar prirode Josip Brajković iz JU Natura Jadera.
Sakarunski ugostitelji suočavaju se s manjkom potrebne infrastrukture na samoj plaži.
– Koristili smo višekratne čaše koje smo dobili, no mi ih nemamo gdje ovdje oprati. Na Sakarunu nema tople vode. Također smo primijetili da su gosti u smeće bacali čak i ove višekratne čaše, rekao nam je Darko Bukarica iz Amarcorda.
– Mi već imamo praksu korištenja višekratnih čaša na brodu, tako da ove nove nismo baš koristili, kaže Mate Stručić s broda Trn.
Brodari u Telašćici plove održivim putem
Brodari koji svoje goste vode na izlet u PP Telašćica ovog su ljeta na svojim brodovima počeli koristiti nove višekratne čaše. Tako se uvelike smanjio otpad koji bi inače nastao od ove turističke djelatnosti.
– Našim gostima su se toliko svidjele čaše da ih uzimaju kao suvenire!, kaže koncesionar Kamil Mračić.
Koncesionari su tako počeli ostajati bez višekratnih čaša, jer su ih gosti uzimali.
– Kako bismo smanjili efekt nestajanja čaša, osmislili smo i izradili naljepnice za brodare u cilju ukazivanja da višekratne čaše nisu suvenir, rekla je Zanki.
Brodari koji na svojim brodovima nemaju perilice suđa susreću se s izazovom pranja čaša, no, kažu kako će se potruditi naći rješenje kako bismo sačuvali naš Jadran.
– Drago nam je da su mnogi koncesionari prepoznali važnost prelaska na održive modele poslovanja. – rekao je ravnatelj PP Telašćica, Krešimir Rašan.
Priča se nastavlja: što smo naučili i što nas čeka dalje
Rezultati s Dugog otoka pokazuju da promjene počinju malim, ali značajnim koracima. O tome je bilo govora i na sastanku projektnih partnera koji se održao u Splitu 8. i 9. listopada.
– Analiza primjene višekratnih rješenja, koja slijedi u narednim tjednima, pokazat će nam što najbolje funkcionira u praksi, najavljuje Zanki.
Dionike Dugog otoka u studenom u Zadru na ovu temu očekuje okrugli stol.
