Iako postoji urođeni strah od pauka, oni su prirodni regulatori populacije kukaca. Bez pauka bismo imali prenamnoženje komaraca, muha i drugih insekata. Pauci su zapravo saveznici u našim domovima i vrtovima, jedna je od poruka s najvećeg skupa stručnjaka i znanstvenika koji se bave paucima.
U Europi gotovo nijedna vrsta nije ozbiljno opasna za čovjeka. U Hrvatskoj živi više od 700 vrsta pauka, i tek mali broj može ugristi, a i tada posljedice su najčešće manje od uboda ose.
Crna udovica koja sam po sebi nije smrtonosan pauk, bila je zanimljiva stranim sudionicima zadarskog skupa. Paučina je toliko čvrsta da je, po težini, pet puta jača od čelika i rastezljivija od najlona. Pauci su prirodni regulatori populacije kukaca.
Zašto bismo trebali gledati na pauke drugačije, doznaje se iz ovog videa koji je napravljen postfestum Arahnološkog kongresa – prvog takvog u Hrvatskoj, a kojem je domaćin bio Zadar, a suorganizator sveučilišni Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu.
Zadar je bio bio domaćin 35. Europskog kongresa arahnologa (ECA 2025), a na tom važnom međunarodnom znanstvenom skupu sudjelovalo je 175 stručnjaka, uključujući 62 studenta, iz 41 zemlje i s 5 kontinenata, s čak 91 usmenim i 61 poster izlaganjem.
Kongres su zajednički organizirali Institut Ruđer Bošković iz Zagreba i Sveučilište u Zadru, pod pokroviteljstvom Europskog društva za arahnologiju (European Society of Arachnology).
Član Organizacijskog odbora, koji je sa suradnicima i sam aktivno sudjelovao u znanstvenom programu kongresa bio je izv. prof. dr. sc. Tomislav Kos sa Sveučilišta u Zadru. U poster sekciji predstavili su rad:
- P8.40 – Spiders of Zadar County, an endemic species and new records within the MEDITRATRI project (autori: Tomislav Kos, Domagoj Gajski, Lucija Šerić Jelaska)
- U ovom istraživanju dokumentirana je bogata fauna pauka Zadarske županije, uključujući i nalaze nove endemske vrste, čime se dodatno potvrđuje važnost ovog područja za biološku raznolikost Dinarida.
Osim lokalnih istraživanja, u fokusu kongresa bila su i izlaganja vezana uz agroekosustave i utjecaj ljudskih aktivnosti na staništa u Hrvatskoj, poput:
- P3.14 – Hidden predators of Plitvice Lakes: spiders and carabids under tourism pressure
(autori: Julijana Matković, Nikola Pischiutta, Tomislav Gojak, Domagoj Gajski, Lucija Šerić Jelaska) - Rad ukazuje na osjetljivost kopnenih beskralježnjaka na pritisak masovnog turizma u Nacionalnom parku Plitvička jezera.
Također, raspravljalo se o očuvanju bioraznolikosti u poljoprivrednim krajobrazima:
- P5.30 – How simple enrichment elements in non-production habitats in fields diversify the spider fauna (Milan Řezáč)
- Izlaganje pokazuje kako i male promjene u agrarnim praksama mogu pozitivno utjecati na biološku raznolikost korisnih predatora poput pauka.
Kroz pet dana kongresa održana su četiri plenarna predavanja, dvije tematske sekcije (simpoziji o senzorici i podzemnoj fauni), te brojni znanstveni doprinosi iz područja sistematike, ekologije, ponašanja, taksonomije i očuvanja paučnjaka.
Kongresni program obuhvatio je i stručno vođenu turu po staroj gradskoj jezgri Zadra, tri stručne ekskurzije u naše nacionalne parkove te neformalna druženja s ciljem poticanja međunarodne suradnje i umrežavanja znanstvenika.
Uspješna organizacija ECA 2025 potvrđuje rastući značaj hrvatske arahnološke zajednice na europskoj i svjetskoj znanstvenoj sceni, navodi se u izvještaju prof. Kosa.
