Zadarska županija dala je na 20 godina koncesiju za 200 vezova i ostale sadržaje u Marini Drage u uvali Dugovača gdje je Županijska lučka uprava u nastavku izgradila još 70 vezova.
Ista ta Županijska lučka uprava u trećem pokušaju dodijelila je koncesiju za gradnju 127 nautičkih vezova u luci otvorenoj za javni promet u Sv. Filipu i Jakovu.
Koncesionar u Dragama je VV Razvoj projekata d.o.o. Karlovac i Star turist d.o.o. Karlovac.
U Sv. Filipu marina bi imala oko 150 vezova, izjavio je Jako Andabaka kada je 2022. godine njegova tvrtka Sunčani resort dobila koncesiju na 29 godina za 127 vezova.
Ono što je zajedničko za obje investicije je gradnja mimo građevinske dozvole, ali im je Županija brzinom munje, dala izmjene.
Nakon što je sa zakašnjenjem otvorena, a nautički dio luke otvoren za javni promet u Sv. Filip i Jakovu, pitali smo se kako će ona postati Marina, s obzirom na to da se tako tretira i oglašava. Istovremeno prema Županijskom prostornom planu u Sv. Filip i Jakovu nije predviđana nautička luka, odnosno marina.
Odgovor nam je dao stručni portal Pomorskodobro.com za kojeg pišu najveći stručnjaci i poznavatelji pomorskog prava i pomorskog doba. I tumače sporni Zakon o pomorskom dobru i lukama iz srpnja 2023.
Slučaj Molum Marina Cluba u Sv. Filip i Jakovu – pokazao se kao preteča te ozakonjene prakse.
Uz podnaslov Nelojalna konkurencija nautičkim lukama, prof. dr. sc Tihomir Luković ukazao je kako novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama ima štetne ekonomske posljedice za poslovanje luka nautičkog turizma – marina, kao luka posebne namjene. Člankom 130. novog Zakona koji uređuje pitanje; nautičkog dijela luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja, otvoren je definitivno prostor za “nelojalnu konkurenciju lukama nautičkog turizma“ odnosno marinama.
Istoimenim člankom je propisano; da je nautički dio luke otvorene za javni promet ujedno dio luke namijenjen za vez brodova, velikih putničkih jahti, jahti i brodica. Bez ikakvih kriterija, doslovno sa jednim nepotpunim stavkom čl.130 novog Zakona, stvoren je paralelni netransparentni lučki sustav kada se radi o lukama u funkciji nautičkog turizma. Pritom ono što nije prihvatljivo je da se već danas pojedini nautički dijelovi luke za javni promet reklamiraju odnosno predstavljaju u javnom prostoru kao luke nautičkog turizma odnosno kao marine.
Uskoro se može očekivati da će novokomponirane luke nautičkog turizma dominirati lučkim prostorom javnih luka, zanemarujući samu funkciju javne luke, posebno kada se radi o operativnom kao i komunalnom dijelu luke otvorenima za javni promet, napisao je prof. Luković koji u istom članku tumači potrebu da se za marine produži koncesija, a ne da ih natječajima uzimaju novopečeni od onih koji su ih gradili.
