Za samo pola sata, vrevu i užarenost zadarskog asfalta moguće je zamijeniti za otočku idilu Sali. Bez namjera da se reklamira TP line koji prijevoz na toj državnoj liniji, obavlja novim, udobnim i brzim katamaranom, što će pohvaliti svi oni koji su stalni putnici. Iz Zadra je lakše, a često i brže otići na poslijepodnevno kupanje u Sali nego li, primjerice u Punta Skalu.
I uz to za kratko vrijeme, uroniti u drugi svijet. Bez obzira na gužvu koja vlada popodne na kupalištu Boćac, ona kada sunce padne postaje rajska, a na njoj ostaju domaći. Gužva je samo do Vele Gospe, kazat će Saljka čija je obitelj među prvima počela iznajmljivati.
U Portu su nautičari koji pridonose jednoj posve drugačijoj turističkoj slici Sali, nego što je to masovni kukuruz – sladoled i pomfrit turizam u Zadru. Kapitalni projekt Županijske lučke uprave na izgradnji lukobrana iliti ga đige, Salima su donijele nove vezove i vizuru uređenog porta. Slobodan veze ne može se naći ni za lijek. Navečer se nautičari razmile po konobama i restoranima.
Ipak je u Salima stoljetni Mardešić, tvornica koju u Salima i dalje zovu fabrika, a Saljani svoju tradiciju održavaju, što je vidljivo na svakom kantunu kratkog đira kroz misto koje se, bez obzira na ograničene smještajne kapacitete, mijenja i razvija kroz kvalitetnu uslugu i ponudu.
Istina da su obnovili mjesnu knjižnicu koja je imala više draži u prijašnjem izdanju, ali važno je da se čita, kulturni događaji posjećuju, a zabava i fešte kao što su najpoznatije Saljske užance, redovno održavaju. Prizori s te fešte, koje je objavila TZ Dugi otok, to mjesto čine posebnim i jedinstvenim, a nadasve mediteranskim.
Pokazuju to i fotografije Dorijana Dukića sa Saljskih užanca iz zraka:
Vela Gospa je najveća vjerska fešta u salima. Ove godine je misu predvodio zadarski nadbiskup msgr. Milan Zgrablić.
Nadbiskup je upozorio da „živimo u mentalitetu koji nas uvjerava da vrijedimo samo ako smo produktivni, lijepi, mladi i uspješni. U isto vrijeme, toliko ljudi je zarobljeno tjeskobom, depresijom, usamljenošću. Društvo nam često šalje poruku da tijelo vrijedi samo dok je ‘korisno’ ili dok vrši nametnute standarde“, rekao je nadbiskup, dodavši kako je posljedica toga da se „današnji svijet boji bolesti i smrti – pokušava je zaboraviti, sakriti ili odgoditi pod svaku cijenu, ali ne zna kako joj dati smisao, dio je njegove propovijedi koji vrijedi zabilježiti.
