Nastavlja se trakavica između stanovnika i brodara oko dovođenja turista na otočić Ošljak koji nema nikakvu turističku infrastrukturu. Ovaj škoj u neposrednoj blizini Preka na otoku Ugljanu postao je predmet ozbiljne javne prepirke u kojem otočani ne žele da im se turisti na otočić dovode nekontrolirano, jer upravo zbog nepostojanja sanitarnih čvorova, ugostiteljskih objekata i slično, turisti samo tumaraju po otoku i upadaju im u dvorišta. Brodari, s druge strane, smatraju da dovođenje ljudi na pomorsko dobro ne bi smio biti nikakav problem, a što ljudi rade po otoku – to je valjda problem tih ljudi, piše Morski.hr.
Na demantij zadarskih brodara, osvrnuo se Mihovil Valčić, ispred „Udruge za zaštitu povijesnih i prirodnih vrijednosti otoka Ošljaka“ (u osnivanju):
– S obzirom da je Odluka Općine Preko i reakcija brodara dobila, ne našom voljom, pažnju javnosti, moramo tada javnost informirati o cjelini razloga zašto je Općina Preko tako postupila. Na reagiranje, nesuvislo i paušalno, skupine brodara na Odluku o privremenoj zabrani prijevoza turista na Ošljak Općine Preko, moramo staviti problem dovoženja posjetitelja u okvire zakonskih normi, a ne želja i pozdrava nezajažljivog poduzetništva, napisao je Valčić.
Razlog traženja Ošljačana za donošenjem ovakve odluke je višegodišnje teroriziranje mještana masovnim i nekontroliranim dovođenjem turista, tj. posjetitelja, u organizaciji privatnih brodara, koji je unatrag dvije godine rapidno narastao, da bi prošle godine dosegao u pojedinim trenucima u danu broj od 14 brodova u luci. Broj posjetitelja dnevno je tako znao biti i preko 600 ljudi. Taj novi vid, nelegalne i stihijske, turističke ponude ostavlja negativne posljedice na sastavnice okoliša, prirodu, prostor i stanovnike (buka, metež, smeće, urin, fekalije, urušeni suhozidi, smetanje posjeda, ubiranje plodova, uništavanje nasada).
Otok Ošljak je, sukladno čl. 123. st. 3. Zakona o zaštiti prirode, proglašen značajnim krajobrazom u Zadarskoj županiji i prostire se na 33,89 hektara (0,3389 km²), od čega cca. 31 hektar (0,31 km²) u privatnom vlasništvu te cca. 2,8 hektara (0,028 km²) u javnom vlasništvu (pomorsko dobro, luka, javne površine). Privatno vlasništvo, objekti i zemljište, je rukama niza ljudi koji vuku svoje porijeklo sa Ošljaka, dok su svega tri objekta u vlasništvu osoba koje nisu sa Ošljaka.
S obzirom na obvezu javne ustanove na upis izdane koncesijske dozvole u Upisnik koji vodi Ministarstvo, kao i objavu na mrežnoj stranici javne ustanove, jasno je da nitko od brodara nema koncesijsko odobrenje za obavljanje gospodarske djelatnosti na području značajnog krajobraza otoka Ošljaka. Time je dodatno ojačana legitimnost Odluci Općine Preko, jer je doslovno primorana na obustavljanje nezakonitih aktivnosti na svojem području, a što bi nadalje svojim postupanjem trebale spriječiti nadležne službe, koje su o tome obaviještene.
Ustav RH pored prava spominje i ograničenja koja se postavljaju.
