Gost tradicionalnog predstavljanja znanstvenika Sveučilišta u Zadru „Srijedom u sridu“ sinoć je bio doc. dr. sc. Marko Šarlija, predavač na Odjelu za informacijske znanosti, čiji su znanstveni interes analiza ljudskog sna i primjena umjetne inteligencije u tom području.
Šarlija je nakon završetka Gimnazije Franje Petrića obrazovanje nastavio s obrazovanjem na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, na kojemu je diplomirao i kasnije doktorirao s temom „Predviđanje ljudskog učinka na temelju psihofizioloških značajki otpornosti i strojnog učenja”. Za vrijeme doktorata radio je kao asistent na FER-u, gdje je sudjelovao u znanstvenom projektu pod pokroviteljstvom NATO Science for Peace and Security Programme, a posebno je zanimljiv njegov ulazak u znanost preko freelance suradnje koju je imao dodatno uz akademsku karijeru.
– Kao asistent nisam imao neka posebna primanja pa sam se počeo baviti freelance aktivnostima, i zbog dodatne zarade i zbog iskustva, birajući poslove koji su bili srodni temi doktorata. Povezao sam se s američkim startupom NeuroGeneces koji je počinjao s analizom EEG-a u kontekstu sna i tako sam upao u taj svijet, rekao je Šarlija.
Nakon završetka doktorata nije se vidio u Zagrebu. Na poticaj sadašnjeg kolege Franje Pehara 2023. se vratio u rodni grad te je zaposlen kao docent na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, za potrebe stručnog prijediplomskog studija Informacijske tehnologije.
Njegovi istraživački interesi uključuju računarsku kognitivnu znanost, obradu bioelektričnih signala te strojno učenje, područje koje je na dodiru računarske znanosti i neuroznanosti, ponajviše istraživanju dubokog sna.
– Svima je poznata REM faza sna, ona u kojoj najčešće sanjamo, no ja sam se najviše bavio drugom, ne-REM fazom, najdubljom fazom dubokog sna, u kojoj mozak dosta drugačije funkcionira. Dok u REM fazi mozak funkcionira kao da je budan, košmarno, što se registrira kroz različite frekvencije na EEG-u, u ne-REM fazi procesi su smireni i orkestrirani, sa sinkroniziranom aktivacijom i deaktivacijom velikog broja neurona. Taj proces je ključan za duboku regeneraciju i pravi odmor na fiziološkoj i neurološkoj razini te konsolidaciju memorije, stvari koje smo naučili napamet, ističe Šarlija.
Kada je netko u toj fazi spavanja, izoliran je od vanjskih podražaja i ne može ga se probuditi tihim šumom ili laganim dodirima. Međutim, spavač ipak mora ostaviti jedan kanal kroz koji će se do njega doprijeti kada je panika.
– Taj zvučni put do mozga otvoren je i u dubokom snu i ako mu se pusti jedan tihi neinvazivni šum u pravoj fazi aktivacije neurona, daje mu se dodatni signal koji orkestrira oscilacije, kao da dodatno zaljuljate ljuljačku. Time se povećava kvaliteta sna, a ljudi nakon njega imaju bolje kognitivne sposobnosti, objasnio je Šarlija.
Što se tiče studija Informacijskih tehnologija na kojemu je angažiran, kaže kako dolazi dosta mladih ljudi koji su tek završili srednju školu i žele nastaviti s razvojnom istraživačkom karijerom, ali ima i starijih koji su zainteresirani za ovo područje i žele promijeniti svoj interes.
