Preduge liste čekanja, nedostatna skrb za onkološke i palijativne bolesnike, usmjeravanje pacijenata u privatne ustanove, neke su od 394 pritužbe na javni zdravstveni sustav koje su uputili građani prošle godine pučkoj pravobraniteljici Teni Šimonović Einwalter, objavljeno je na Radio Zadru.
Upravo su pritužbe građana na zdravstveni sustav među najbrojnijima, odmah iza diskriminacije, objavila je pravobraniteljica u izvješću za 2024. godinu koje je proteklog tjedna predstavila i uputila u Sabor.
Šimonović Einwalter navodi da su zabilježeni teški primjeri kršenja prava na zdravlje koji pokazuju brojne probleme u sustavu. U izvješću je fokus na onkološkim i palijativnim pacijentima. Onkološki pacijenti često ne mogu dobiti pretrage na vrijeme, sami moraju donositi ključne odluke o organizaciji svog liječenja.
U palijativnoj skrbi povećan je broj bolničkih kreveta, ali još nije donesen Nacionalni program razvoja palijativne skrbi 2023.-2026., kao početna točka potrebnih promjena.
Nema ni odluke Ustavnog suda na zahtjev pučke pravobraniteljice za ocjenu ustavnosti obaveze periodičnih osobnih dolazaka u HZZO, zbog koje su bez zdravstvenog osiguranja ostajali kronično i teško oboljeli, majke na rodiljnom dopustu, studenti i drugi, o čemu svjedoči i rekordan broj pritužbi građana, navodi se u izvješću.
Prošle godine u inozemstvo otišla 73 liječnika i 222 sestre
Posebno se ističe problem osoba starijih od 65 godina i umirovljenika koji već 15 mjeseci nemaju pravo na naknadu troškova prijevoza za odlazak na liječenje izvan mjesta prebivališta. Nakon što im je Vlada omogućila besplatnu vožnju vlakom, HZZO je prestao plaćati troškove prijevoza za odlazak na liječenje.
Pučka pravobraniteljica navodi da se s tim u vezi obratila Vladi, ali bez odgovora.
Nedovoljna dostupnost zdravstvene zaštite najvidljivija je bila u primarnoj zdravstvenoj zaštiti gdje u obiteljskoj medicini nedostaju 244 tima, 67 pedijatara, 61 ginekolog i 243 tima za dentalnu zaštitu. Ističe se i da su prošle godine 73 liječnika i 222 sestre zatražili potvrde za rad u inozemstvu.
Pučka pravobraniteljica napominje i kako joj Ministarstvo zdravstva ne odgovara u pojedinim predmetima, ponekad i više godina, unatoč brojnim požurnicama. Dodatno, problem je i u tome što su odgovori iz Ministarstva često necjeloviti, navodi.
Pacijentima se sugerira da privatno obave pregled
Posebnim pravilnikom propisano je da kombinirano javno-privatno može raditi samo onaj zdravstveni radnik koji “uredno, kvalitetno, savjesno i redovito” radi u matičnoj, javnoj ustanovi, navodi se u izvješću.
Ured pravobraniteljice stoga je od bolnica tražio podatke o listama čekanja kod liječnika koji rade i kod privatnika, no većina bolnica nije im odgovorila.
Zaprimljena je i pritužba na predstojnika u jednoj javnoj bolnici koji pacijentima nudi uslugu u svojoj privatnoj klinici te ujedno obećava brži ulazak na bolnički prijem.
Takve sugestije liječnici obično daju usmeno i za to nema dokaza, što otežava postupanje.
Pravobraniteljica ističe da je stoga važno da Ministarstvo prati i redovito priprema analizu rada liječnika koji rade javno-privatno i posljedica takvog rada na kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite. Preporučuje i unaprjeđenje evidencije o pritužbama na liječnike koji rade javno-privatno.
Česte su i pritužbe građana na način komunikacije zdravstvenih radnika, koji im uskraćuju informacije ili se s njima grubo ophode
