Sve snažnije klimatske promjene koje dotiču sve sektore u poljoprivredi, a u stočarstvu napadi vukova, čine ogromne štete u Zadarskoj županiji zbog čega treba smisliti nove modele osiguranja usjeva i stoke
Zadarska županija u suradnji sa Hrvatskom poljoprivrednom komorom održala je u četvrtak, 6. ožujka 2025. godine u novootvorenom Poljoprivredno-edukacijskom centru u Zadarskoj županiji (Zemunik Donji), radionicu u sklopu projekta SOTERIA. Cilj radionice je bio predstaviti rezultate projekta SOTERIA našim poljoprivrednicima te ukazati na moguća rješenja osiguranja poljoprivredne proizvodnje koja su prilagođena klimatskim promjenama.
SOTERIA je pionirska inicijativa koju financira Europska unija, posvećena unapređenju rješenja osiguranja za prilagodbu klimatskim promjenama. U uvodnom dijelu pročelnik za poljoprivredu Zadarske županije Daniel Segarić dao je kratak uvid u projekt, na kojem su partneri Zadarska županija i Croatia osiguranje. Kako je naglasio, poljoprivrednici uslijed klimatskih promjena gube prihode, a kroz ovaj projekt se nastoji vidjeti zbog čega postoji nezainteresiranost osiguravajućih društava da kreiraju nove modele osiguranja, s obzirom da se klima mijenja i poljoprivreda je postala nepredvidljiva. S druge strane svaka regija ima svoje specifičnosti te postoji ozbiljna bojazan i otpor poljoprivrednika za osiguranje svoje proizvodnje i stoke po sadašnjim dominantnim modelima osiguranja koji vrlo često ne pokrivaju štete, zbog čega poljoprivrednici vrlo često i odustaju od proizvodnje.
Na radionici su stočari s područja Zadarske županije istaknuli kako su jedan od većih problema vukovi i štete koje uzrokuju napadi vukova na stoku i imanja. Brojni stočari zbog tih, sve češćih napada i nepronalaženja rješenja, te nemogućnosti da se adekvatno osiguraju prodaju stada koza/ovaca jer ne mogu obraniti stoku od vuka, a naknada od osiguranja je vrlo mala.
Na primjeru jedne lokalne zadruge, koja se bavi povrtlarstvom i ratarstvom (ukupna proizvodnja na 216 ha), vidljivo je kako ta zadruga još nije osigurala svoju proizvodnju jer do sada nisu imali ozbiljnih problema. Za njih je potencijalno najveći rizik proljetni mraz i tuča, pri čemu naglašavaju kako bi se sigurno osigurali, kada bi se povećali omjeri pokrivanja štete, jer sadašnja osiguranja bas nisu izdašna. Poljoprivrednici su uvjereni kako bi više osiguravali svoje usjeve i stoku, ako bi osiguravajuće kuće brže na tržište plasirale različite modele osiguranja, koja prate sve snažnije klimatske promjene, a isto tako bi trebali imati police za pojedine regije koje imaju svoje specifične probleme u proizvodnji, zaključak je radionice.
Osim rezultata sudionicima radionice prezentirane su mogućnosti postojećih mjera iz Strateškog plana ZPP-a koje financiraju rizike poljoprivredne proizvodnje a te mjere su: Mjera 76.01 Osiguranje poljoprivredne proizvodnje i 73.02 Ulaganja u obnovu poljoprivrednog potencijala.
Interes sudionika radionice pobudila je tema vezana uz novi prijedlog izmjena Strateškog plana oko osnivanja Uzajamnih fondova, odnosno da poljoprivrednici kroz zadruge/proizvođačke organizacije/udruženja sami financiraju te fondove, dok bi Ministarstvo sudjelovalo sa 20 posto. Cilj je naći nove instrumente pomoći kako bi se brže i značajnije pokrivale i financirale štete u poljoprivredi.
