Apartmanizacija na moru: zadarsko priobalje pretvara se u veliko parkiralište brodova – općinari Sv. Filip i Jakova traže još vezova

Pandan apartmanizaciji  na kopnu su nautički vezovi na moru, oni  koji  jesu i koji se spremaju graditi na području zadarskog priobalja.  Pretvorit ćemo se u veliko parkiralište brodova, ustvrdila je SDP-ova županijska vijećnica povodom dodjela novih koncesija

Od još uvijek najveće marine Dalmacija  koju je izgradio vizionar Stanislav Antić pa do Draga trebala bi prema planu lokalnih moćnika biti marine u nizu, daleko od strategije održivog u razviju nautičkog turizma

I Marina Dalmacija se namjerava širiti s brojem vezova prema Sukošanu.

Potom dolazi područje Općine  Sv. Filip i Jakov – prvo nasipanje mora za marinu i benzinsku postaju u Sv. Petru, potom na 200 planiranih nautičkih vezova u Turnju za koji se traži još 200. Vrhunac je  tzv. nautički vez u sklopu luke za javni promet koja se prodaje kao marina na tržištu. Ta buduća marina doslovno je svojim dimenzijama  “pojela” priobalje i vizuru Sv. Filipa i Jakova.  Ipak, tamošnji općinari traže povećanje sa 300 na 500 vezova.

Niz se nastavlja u Biograd s jednom od najstarijih marina na Jadranu do najnovije u Dragama. Ona je čak dobila i pet sidara, ali još nije popunjena osim s charter flotom.

Investitori marine Drage morali su napraviti studiju utjecaja na okoliš koja nije napravljena za “marinu” u Sv. Filip i Jakovu koja je prešla gabarite u sklopu koncesije na luku otvorenu za javni promet

Uz dvije marina na otocima, onoj u Preku i Sutomišćici  koje su po mjeri mjesta, marine bi rado izgradili načelnici Jasenica i to dvije. Postoje planovi i za Košljun na Pagu za marinu do 600 vezova za koju bi koncesiju trebala dati Država. Sve je to pod motom lokalnih političara koji nude razvoj, a nitko se ne pita za ekologiju i održiv razvoj. Svijetli je primjer Općinsko vijeće Vrsi koje je stopiralo namjeru gradnje 200-ak nautičkih vezova.

   I dok se političari hvale kako je na Jadranu trećina svjetske charter flote, dotle je SDP-ova županijska vijećnica to nazvala pretvaranjem mora u veliko parkiralište za brodove. Lučki kapetan  Alen Rukavina je nedavno izjavio da svako tko gradi uz more želi odmah imati i vez. Boris Frantulin iz Ministarstva mora pozvao je općinare da ugrade održivo upravljanje pomorskim dobrom u prostorne planove.

Da Zadarska županija prednjači   po brojnosti nautičkog veza, potvrđuje informacija koju smo dobili od resornog pročelnika Krešimira Laštre.   

On navodi statistički podatak kako se u 2023., od ukupno 224 luke nautičkog turizma u RH, u Zadarskoj županiji nalazi 58 luka nautičkog turizma, što uključuje marine, sidrišta, privezišta i suhe marine.

“Također, površinom akvatorija namijenjenom za nautički turizam naša županija je s 1,3 milijuna m² najveća nautička destinacija, dok s kapacitetom od ukupno 4136 vezova prednjači u ukupnim kapacitetima.

Kapaciteti luka nautičkog turizma rezultirali su direktnim prihodima u 2023. godini u iznosu od preko 31 milijun eura, što je za 15,6 % više u odnosu na 2022. godinu.

Zadarska županija više od dvije godine planira raspisati natječaj za koncesiju na nautičku lučicu u Velom Ižu koju je svojedobno izgradio Tankerkomerc kao depandansu zadarske marine

Ukupni iznos naknada za koncesije luka nautičkog turizma na području naše županije kreće se oko 600.000,00 eura, a radi se o namjenskim sredstvima koje se opet ulažu u pomorsko dobro kroz planove upravljanja pomorskim dobrom županije i gradova odnosno općina”, navodi Laštro i dodaje podatak kako u lukama nautičkog turizma lani ukupno 339 zaposlenih.

Značajan iskorak napravljen je u dijelu koji se odnosi nautička sidrišta, gdje smo u cilju zaštite okoliša i uvođenja reda u uvalama u kojima je veliki nautički promet, kroz koncesije osigurali infrastrukturu i sadržaje za nautičare, te trenutno imamo 39 nautičkih sidrišta.

Radi se o uvalama atraktivnim za nautičare, a za koje su prostornim planovima osigurani uvjeti za realizaciju sidrišta, na način da se kroz minimalan utjecaj na okoliš osigura kvalitetna infrastruktura za nautičare, najavio je pročelnik Laštro nešto što se odavno primjenjuje na području zadarskog arhipelaga.

Indirektno resorni pročelnik priznaje koliko luke posebne namjene, a tu spadaju nautičke, odnosno komercijalne marine, imaju loš utjecaj na prirodne resurse.

 .