Općina Bibinje dobila je ovaj tjedan zahtjev za očitovanje na elaborat procjene utjecaja na okoliš za projekt „Agrosunčane elektrane ASE Bibinje“.
Dok je bio zamjenik načelnika Bibinja, a aktualni načelnik Šime Sekula sudjelovao je u borbi protiv sječe šume kao štita od prašine i izvorišta kisika te ogoljenja brda koje je vraćano benediktinkama, a koje su ga dale u koncesiju investitoru Bio svijet.
Sada se nalazi u sličnoj poziciji u odnosu na istog investitora – Bio svijet koji će uzgoj rogača dopuniti solarnom elektranom. Tehnologija proizvodnje rogača omogućava postavljanje agrosunčane elektrane u međuredni prostor između sadnica rogača koji je do sada bio slabo iskorišten, navodi se u naručenoj studiji, kao i da će zauzimati 20 od ukupne površine od 47 hektara.
U podnožju tog brda Sasavac, nalazi se bibinjsko groblje.
Svi koji prolaze Jadranskom magistralom u smjeru istoka ili plove Zadarskim kanalom gledaju već godinama ogoljelu površinu spornog brda. I to je jedini adut Općini Bibinje, koja će se, kako nam je na prvu rekao načelnik Sekula pozvati se na odredbu Prostornog plana prema kojem se solarne elektrane ne smiju vidjeti s obalnog pojasa i s mora.
Iz Grada Zadra takvu odredbu Županijskog prostornog plana u posljednjoj javnoj raspravi tražili da se izbriše, što je na sreću odbačeno.
“Sam obuhvat lokacije značajno je degradiran iz vizualno-doživljajnog aspekta radi gubitka nekadašnjeg šumskog pokrova, do kojeg je došlo uspostavom plantaže rogača, što je osobito naglašeno radi vizualne izloženosti kroz reljefne značajke regije, napisali su izrađivači studije uz foto dokaze. Polje solarnih modula bi valjda trebalo uljepšati krajobraz.
Čime će se Općina Bibinje usprotiviti gradnji agrosunčane elektrane kada takvo što potiče Država tragom EU direktiva. I kada je sve to upisano u lanjske izmjene Zakona o prostornom ređenju kojim za takvo što prostorni planovi nisu prepreka. I dok se sunčane elektrane mogu graditi i na površinama saniranih deponija, za agrosunčane elektrane važi posebna zakonska izmjena.
Agrosunčane elektrane su površine koje su prostornim planom bilo koje razine određene kao poljoprivredne površine, a na kojima se uspostavom poljoprivrednih trajnih nasada upisanih u evidenciju uporabe poljoprivrednog zemljišta (ARKOD) ili na kojima se uz postojeći prostor obuhvata farme, staklenika ili plastenika postavom agrosunčanih elektrana postižu ciljevi razvoja poljoprivredne djelatnosti, uz zadržavanje namjene poljoprivrednog zemljišta, osim u nacionalnom parku i parku prirode, doslovno piše u izmjenama zakonu o prostornom uređenju iz lipnja 2023.
I za takvu zakonsku odredbu, naručitelj elaborata, ima podlogu. To je sada upisano kao voćnjak, samo što rogači posađeni 2018. godine sporo rastu. Prema Prostornom planu Zadarske županije lokacija predmetnog zahvata nalazi se na površini označenoj kao ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, dodaje se u elaboratu.
No, kada je u pitanju bila sječa šume kojoj su se Bibinjci protivili, oni su na sudu izgubili jer je tadašnji ministar poljoprivrede Tolušić ustvrdio da je to poljoprivredno zemljište, a ne šuma što je bila u naravi. Tako sad piše i u elaboratu, gdje se navodi kako “u okolici lokacije prevladava prirodni šumski pokrov, dok je sama lokacija trenutno iskrčena od nekadašnje šumske vegetacije te se na njoj nalaze mladi nasadi rogača”. Navodno je posađeno 4 300 sadnica zašto je Bio svijet dobio poticaj od preko 8 milijuna kuna. Uz Marina Medića, suvlasnica te tvrtke od početka godine je Jelena Smoljan.
Izrađivač elaborata je tvrtka Gride One iz Zagreba, osnovana 2020. godine.
I na kraju krajeva, što će značiti negativna suglasnost Općine Bibinje kada sunčane elektrane niču kao gljive poslije kiše jer to traži Europska komisija, a Hrvatska smjerno provodi tzv. zelenu tranziciju koja je u trendu kroz financiranja obnovljivih izvora energije.
Uostalom, Bibinjci će imati neovisan napon iz sunčane energije instalirane snage oko 43 MW n, kao što je Pozdrav suncu svojedobno trebao opskrbljivati strujom Poluotok.
