Izvanredni profesor s Pomorskog odjela Sveučilišta u Zadru, Marko Valčić, osvrnuo se za naš portal na stanje u hrvatskoj brodogradnji, ali i mogućnostima zapošljavanja za studente.
– Ljudi vrlo često brodogradnju miješaju s projektiranjem brodova. Usporedio bih tu razliku sa studijem građevine i arhitekture. Mi u brodogradnji, shipbuilding, govorimo o području projektiranja plovnih jedinica i svi studiji brodogradnje u državi su više manje usmjereni prema tome, a tu i tamo se spomenu stvari za gradnju samog broda slično kao što arhitekt mora znati proceduru i materijale za gradnju zgrade.
– U javnosti se stvara pogrešno mnijenje zbog poražavajućih vijesti koje slušamo o brodogradnji, pa roditelji koji u većoj mjeri sudjeluju u odlukama svoje djece u odabiru fakulteta, nisu skloni preporučiti taj studij, no za to nema razloga, objašnjava profesor.
Marko Valčić je nakon završetka srednjoškolskog obrazovanja u zadarskom MIOC-u, otišao nakratko u Zagreb, a zatim na Pomorski fakultetu Sveučilišta u Rijeci gdje je i doktorirao brodsku automatiku. Nakon 12 godina na brodskom strojarstvu, prešao je na Tehnički fakultet, u Zavod za brodogradnju i inženjerstvo morske tehnologije gdje je obranio svoj drugi doktorat iz područja brodogradnje.
– Kad pogledate riječki bazen, imate na desetke fantastičnih projektnih ureda s 50 do 150 zaposlenih koji iz dana u dan iznova traže nove kadrove. Međutim, upisani studenti na studij brodogradnje otkrivaju tužan jednoznamenkasti broj. To je šteta jer imamo sjajne prilike da se dokažemo na svjetskom tržištu. Ti uredi ne rade za domaće tržište osim za par manjih brodogradilišta koja posluju jako dobro. Ostajemo bez velike brodogradnje, ali sretan sam je smo u Hrvatskoj ipak zadržali određeni segment manje brodogradnje.
Brojke studenata brodskog strojarstva ipak su dobre i obećavajuće. Tradicionalno, nešto je veći interes za studij nautike.
– Brodostrojarstvo je ipak teži i možda „prljaviji“ studij, ali mogu reći da naši brodostrojari nemaju problema sa zapošljavanjem. Raste konkurencija na svjetskoj razini, ali ako nastavimo proizvoditi kvalitetne brodostrojare koji imaju sva specifična znanja za upravljanje suvremenim brodskim strojarnicama, zadržat ćemo konkurentnost.
Ovaj plodonosni znanstvenik objavio je 70-ak znanstvenih radova, što samostalno, što u koautorstvu te kao aktivni istraživač sudjeluje na brojnim znanstveno-istraživačkim projektima. Početkom listopada, Sveučilište u Zadru bilo je domaćin 26. Simpozija – Teorija i praksa brodogradnje, In memoriam profesor Leopold Sorta – SORTA 2024, a profesor Valčić sudjelovao je kao predsjednik odbora ovog znanstvenog skupa međunarodnog karaktera.
– Ovo je drugi put da se SORTA organizira u Zadru. Radi se o simpoziju koji je tradicionalno orijentiran na industriju brodogradnje, ali se širi prema drugim segmentima brodarske i pomorske industrije. Sorta je prezime našeg profesora Leopolda Sorte koji je bio utemeljitelj studija brodogradnje u Hrvatskoj. On je stvorio prvi visokoobrazovani kadar i dao vodeće inženjere svih naših škverova, od Trećeg maja, Brodosplita, Uljanika i drugih koji su radili spektakularne brodove.
Najviše pažnje na skupu izazvala su predavanja partnera iz industrijskog sektora s obzirom da biraju najaktualnije probleme u pomorstvu. Jedna od njih su svakako prijelazna, alternativna goriva. Cilj je dekarbonizacija, odnosno smanjenje ili potpuna eliminacija nepovoljnog ekološkog otiska kojeg stvara ugljični dioksid kao glavni nusproizvod procesa izgaranja u svim brodskim motorima. Radi se o velikoj količini koju stvara pomorska industrija, međutim, kako objašnjava Valčić, svaki od prijedloga ima neke prednosti, ali i velike nedostatke. Dodaje da je teško reći što će sljedećih godina prevagnuti, ali naglašava da će veliku ulogu odigrati pravna regulativa.
– Kvalitetu samog skupa podignuli su Oskar Levander iz tvrtke Kongsberg Maritime i Sander Klaasse iz trtke Wärtsilä Voyage. Radi se o dva industrijska lidera u svijetu pomorstva koji proizvode sve treba jednom suvremenom plovnom objektu, kazao je profesor koji je za kraj zaključio da treba raditi na drugačijoj slici u javnost o hrvatskoj brodogradnji jer oni koji završe taj studij, dobiju odmah dobar posao s izvrsnim primanjima.
