Željko Ljubić, vlasnik tvrtke „Sestrunj Aurolov“, koja je zadužena z akontrolu populacije divljih svinja na Sestrunju i Rivnju, očitovao se na navode sa Županijske skupštine kako je na otocima prisutan veliki broj divljih svinja, pa i čagalja.
U svom dopisu iznosi kronologiju nastanka lovišta, od 2007, kada je Nikša Stipanović pokrenuo priču o lovu divljih svinja uz pomoć pasa goniča. U početku je bilo dosta problema, stradavali su i psi, no u tjedan dana odstrijelili su 15 odraslih svinja. Veći dio mesa divljih svinja dijelili su godinama mještanima i upoznali se i sprijateljili s dosta njih
– To su bili Robi koji je radio u dućanu, njegov brat Beri koji nas je često svojim čamcem vozio do udaljenih dijelova otoka da pokupimo pse ili odstrijeljene svinje. Pored njih smo se zbližili s Daliborom, najboljim ribarom na Sestrunju, Goranom koji je osnovao mladu obitelj na Sestrunju, sa gospođom Zdravkom Dilber poštaricom, sa gospođom Danicom i njezinim mužem pokojnim Marjanom, Dragim, koji je radio kao električar u Zadru, pokojnim Brunom „Francuzom“ i tako dalje.
Od rujna 2014. godine Ljubić vodi sve lovove u lovištu „Sestrunj-Rivanj“ , poziva prijatelje lovce u lov na Sestrunj, dolazi ih dosta iz Splita, Makarske, Knina, Kistanja, sa Brača, Pelješca, iz Zagreba, Bjelovara, Hercegovine, bez ikakvog materijalnog interesa.
– Ponovo smo obnovili dobar odnos sa većinom mještana, ali i sa mjesnim odborom. Nekoliko puta smo dali financijsku pomoć za uređenje puteva. Nije bilo sve tako lijepo i krasno, pojedini žitelji otoka su krivo gledali na nas. Bilo je i anonimnih prijava. Pomorska policija je u dva navrata s gliserom iz Zadra dolazila na Sestrunj zbog dojave o nezakonitom lovu. Pogledala je papire, oružje i streljivo te utvrdila da je sve uredu, ispričala se za uznemiravanje i vratila u Zadar. To nas ne uznemirava mnogo jer znamo da ima ljudi kojima sve smeta pa i avion koji preleti na visini od 10.000 metara preko Sestrunja, opisuje Ljubić.
Većina svinja pred psima se povlačila dalje od mjesta, na zapadni neprohodni dio otoka gdje lovci nisu mogli prići, ali su ih psi i dalje progonili, pa su bježale u more i plivale na obližnje otoke Molat, Ist, Škarda, Rivanj.
Zadnjih par godina značajno se smanjio broj divljih svinja na Sestrunju, dok se na Molatu, Istu i Škardi drastično povećao. Po njegovog procjeni danas na Sestrunju nema 20 % divljih svinja od onog broja koliko ga je bilo 2007. i 2008. godine.
– Sestrunj je idealno stanište za divlje svinje sa obiljem hrane, na tone žira od česmine, dosta maginje, smokava koje se ne obrađuju. Pored toga sa idealnim zaklonom u neprohodnoj makiji gdje mogu obnavljati populaciju. Jedan dio tih svinja, koje su otplivale na obližnje otoke, sigurno će se vratiti, a pogotovo ako tamo budu uznemiravane, što vjerojatno hoće.
OD 2017. do danas odstrijeljeno je, označeno markicama, veterinarski pregledano 120 divljih svinja, Broj divljih svinja na Sestrunju će sigurno varirati jer ih ima i na njemu i na svim obližnjim otocima, kao i na kopnu. Morski kanali u zadarskom arhipelagu nisu im nikakva prepreka da preplivaju, ne samo kad su proganjani, nego i u potrazi za hranom, mirom ili njihovom prenapučenosti na pojedinim lokalitetima
Ove godine su na Sestrunju bili od 30.svibnja do 2.lipnja ove godine, odstrijelili su 2 divlje svinje i jednog čaglja, ali imje i ozlijeđeno 6 lovačkih pasa.
