Na Karinskom i Novigradskom moru provodi se trenutno istraživačko-edukacijski projekt koji za cilj ima obogatiti podatke o floru i fauni mora i okolnih područja, poticati zaštitu i očuvanje prirode te educirati mlade biologe i lokalno stanovništvo. Naime, Udruga studenata biologije BIUS svake godine organizira takav projekt na području Hrvatske prilikom kojeg studenti stječu iskustvo u terenskom istraživanju biljnog i životinjskog svijeta i doprinose poznavanju bioraznolikosti Hrvatske, očuvanju i zaštiti prirode te promicanju biologije kao struke. O projektu, napretku i njegovom značaju razgovarali smo sa studenticom molekularne biologije iz BIUS-a koja je u organizaciji ovogodišnjeg terena, Majom Perinović:
- Naša Udruga, u kojoj je možda najviše studenata sa zagrebačkog PMF-a, svake godine organizira takav jedan veliki projekt koji među sobom nazivamo Veliki teren jer dva puta godišnje izlazimo na teren po tjedan dana s ciljem edukacije studenata na terenskom radu te zbog prikupljanja podataka o područjima koja nisu uopće ili nisu dovoljno istražena, objašnjava nam Maja Perinović koja je iz Zadra otišla studirati u Zagreb na PMF i tamo skrenula pozornost na specifičnost ekosustava Karinskog i Novigradskog mora.
Realizacija projekta “Karin 2024.” odvija se u suradnji s Javnom ustanovom Natura Jadera, Parkom prirode Velebit i Pučkim otvorenim učilištem i Knjižnicom Obrovac. Prikupljeni podaci, napisani u obliku izviješća, ujedinit će se u Zbornik radova te će pridonijeti praćenju stanja vrsta i staništa na istraživanim područjima zaštićenim na nacionalnoj razini ili uvrštenim u Natura 2000 ekološku mrežu.
- Ove godine smo imali plan da teren bude negdje na moru, učinilo nam se kao jako zanimljivo područje za različite skupine životinja i biljaka. Ali imali smo i praktične razloge jer smo mogli jednostavno osigurati smještaj u kampu u Lončarima. Dobar odgovor i suradnju smo dobili i od Nature Jadare i od Parka prirode Velebit pa ćemo te podatke, koje smo prikupili na proljeće i koje sada prikupljamo, ustupiti njima i oni će ih moći koristiti za svoje potrebe.
Ovogodišnji projekt uključuje terenska istraživanja u dva termina, u proljeće i jesen zbog sezonalnih promjena u flori i fauni, od 27. travnja do 4. svibnja te od 24. do 31. kolovoza ove godine.
- Terenski dio odrađuju baš studenti i podijeljeni smo u sekcije, svaka sekcija se bavi svojom skupinom organizama koju proučava i inače, a ne samo tijekom tog terena. Primjerice, imamo sekciju za ptice i oni sada provode ornitološka istraživanja od monitoringa, prebrojavanja, i slično. Svaka sekcija sastoji se od troje, četvero, petero studenata koji određuju svoj dio posla. Metodologija je različita za sve skupine, ako se rade morske ribe, love se vršama ili mrežama, ako se radi o slatkoj vodi koristimo elektroagregat. Upotrebljavamo različite živolovke i fotozamke za sisavce, entomološke za kukce. Za transekte šišmiša se dosta koristi bat detector koji snima frekvencije glasanja šišmiša prema kojima se mogu odrediti vrste šišmiša.
Šišmiši se mogu pratiti jer istraživanje nije ograničeno isključivo na morska područja, već se teren proširio i na druga područja. Od izvora rijeke Bijele, rijeke Krupe i Zrmanje te na područje Velebita. Vrijedne su to prilike da studenti steknu praktična znanja i iskustvo na terenu.
- Imamo terensku nastavu i tijekom studija, ali ovo nam znači puno više za naučiti zato što smo prisiljeni sve raditi sami. Moramo se snalaziti, od samog pisanja projekata i pribavljanja sredstava do organizacije, pipreme za teren. Sve nam to daje sliku kako to funkcionira u praksi, sami smo na terenu.
Prikupljeni podaci, napisani u obliku izviješća, ujedinit će se u Zbornik radova te će pridonijeti praćenju stanja vrsta i staništa na istraživanim područjima zaštićenim na nacionalnoj razini ili uvrštenim u Natura 2000 ekološku mrežu.
Bioraznolikost je ključna za normalno funkcioniranje jednog ekosustava, ako se izgube neke vrste, sve ispada iz ravnoteže. Karinsko i Novigradsko more su posebna zbog zatvorenosti, ali i zbog velikog priljeva slatke vode što ga čini posebnim tipom staništa, objašnjava Perinović koja nam je za kraj otkrila da uživaju veliku podršku lokalnog stanovništva.
- U Karinu dosta dobar posao odrađuje udruga Lončari, oni često organiziraju različite akcije čišćenja, a sve kroz neko druženje. Mislim da su tamo ljudi jako svjesni toga što imaju i da to trebaju čuvati, zaključuje Perinović.
