Zbog mogućih negativnih utjecaja na okoliš novog kamenoloma na Pagu, Graditeljstvo Pag morat će izraditi studiju Glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu. Brza je to odluka Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije na zahtjev Graditeljstva Pag, privatne tvrtke u vlasništvu Tonkice Fabijanić, supruge Ante Fabijanića, gradonačelnika Paga.
Zahtjev je predan 12. lipnja za eksploataciju tehničko-građevnog kamena na eksploatacijskom polju Žestoko na Pagu, a Ministarstvo je rješenje objavilo 8. srpnja. Površina eksploatacijskog polja bit će 31,22 hektara, a prema Prostornom planu, s obzirom da se nalazi u zaštićenom obalnom području (ZOP-u) Žestoko na Pagu, eksploatacija mora ostati u funkciji isključivo za potrebe izgradnje na otoku.
Tehnološki proces eksploatacije sastojat će se od: otkopavanja mineralne sirovine s podfazama bušenja, miniranja i obaranja odminiranog stijenskog materijala niz etažu, utovara mineralne sirovine s podfazom razbijanja iznadgabaritnih komada, transporta mineralne sirovine do postrojenja za sitnjenje i klasiranje i oplemenjivanja mineralne sirovine, odnosno sitnjenje i klasiranje mineralne sirovine. Otkopavanje tehničko-gradevnog kamena izvodit će se masovnim miniranjem. Za bušenje minskih bušotina koristit će se hidraulična bušilica.
Zahvat se nalazi unutar područja ekološke mreže – Područja očuvanja značajnog za ptice SZ Dalmacija i Pag te je stanište za jarebicu kamenjarku, primorsku trepteljku, ušaru, ćukavicu, kratkoprstu ševu, leganja, zmijara, eju močvaricu, eju strnjaricu, eju livadarsku, malog sokola, bjelonoktu vjetrušu, bjeloglavog supa, rusog svračka, sivog svračka, ševu krunicu, Ždala i veliku ševu. Provedbom zahvata doći će do gubitka pogodnih staništa za navedene ciljne vrste te će radovi uznemiriti ptice uslijed povećanja buke i vibracije. Stoga je Ministarstvo odlučilo da se ne može isključiti mogućnost značajnih pojedinačnih negativnih utjecaja planiranog zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost navedenih područja ekološke mreže kao ni mogućnost značajnog kumulativnog utjecaja s izgrađenim i odobrenim zahvatima.
Kroz Glavnu ocjenu potrebno je sagledati značajnost staništa za ciljne vrste, a u slučajevima kada ne postoje odgovarajući recentni terenski podaci potrebno je napraviti terenska istraživanja populacija ciljnih vrsta koje potencijalno mogu biti utjecane zahvatom.
