Sestrunjci imaju jako dobro srce, ali i čvrst karakter! Sestrunj je jedan od rijetkih otoka u Hrvatskoj čiji su se stanovnici usudili podići kredit i otkupili otok od plemstva! Ustvrdio je u subotu na znanstvenom kolokviju u povodu 120. obljetnice otkupa otoka Sestrunja od zadarske plemićke obitelji Borelli 1904. godine don Zdenko Dundović, upravitelj Župe Sestrunj, jedan od organizatora znanstvenog kolokvija i izvanredni profesor na Teološko katehetskom odjelu Sveučilišta u Zadru, pišu Naši školji.
Te 1904. godine 30 sestrunjskih obitelji za 32.000 kruna, podigavši u jednoj austrijskoj banci kredit, otkupilo je svoj otok od plemićke obitelji Borelli. Ugovor uime svih 30 obitelji potpisalo je 16 glavara. Kolokvij je bio zamišljen kao poticaj promišljanju o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti malih otoka i njihova stanovništva, a otkrio je mnoge dosad manje poznate zanimljivosti i činjenice iz prebogate sestrunjske povijesti.
A upravo se budućnosti u pozdravnom govoru prvi dotaknuo državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver ističući da se „svi trebamo truditi u nastojanju da sačuvamo prebogatu baštinu Sestrunja“.
-Moramo promišljati što i kako raditi za budućnost kako bismo sačuvali ovaj otok u svom izvornom obliku. Obišao sam luku Kablin i uvalu Hrvatin, razgovarali smo o mogućnostima da se postojeća trajektna luka proširi, ali i da se, kao alternativa za pristajanje brodova kada puše olujno jugo, uredi uvala Hrvatin, uz unapređenje dodatnih trajektnih i brzobrodskih linija. Naravno, u suradnji sa Županijskom lučkom upravom, najavio je Bilaver.
Zadarski župan Božidar Longin podsjetio je da otok danas ima tek 45 stalnih stanovnika, a škola je vrata zauvijek zatvorila prije 46 godina.
-Tužna je to sudbina većine malih otoka i stoga su od velikog značaja događanja poput ovog znanstvenog kolokvija. Makar na jedan dan u fokus javnosti ući će ova mala zajednica, saznat ćemo nešto o njenom geografskom položaju i njegovu utjecaju na razvoj, o povijesti, o strukturi i broju stanovnika nekada i danas, o vjerskom životu jer upravo su crkvene knjige najkvalitetniji izvor podataka o životu u malim sredinama kakva je Sestrunj, smatra Longin.
Sudionike skupa i domaćine pozdravio je i načelnik Općine Preko Jure Brižić, kojoj Sestrunj administrativno pripada, ustvrdivši da su „prije 120 godina Sestrunjci imali su toliko ljubavi za ovaj otok, toliko su dali sebe da bi ga otkupili, a mi danas, svi, ne samo Sestrunjci, zemlju lako prodajemo za sitne eure….“
-Njih je pokretala ljubav prema svom otoku, nisu imali tada ništa, bilo je gore stanje nego danas i opstali su. Danas nam je svima bolje, iako ima problema uvijek, ali moramo imati ljubavi za svoj otok. A i ovaj skup, koji je okupio ovoliko ljudi, potvrđuje da Sestrunj ima budućnost. Uz pomoć općine, županije i Vlade, vjerujem da će ovaj otok i dalje živjeti jer svi zajedno možemo učiniti više za Sestrunj. Molim vas stoga da podržite svakoga tko ima volju i želju nešto dobro napraviti za otok jer jedino u suradnji, zajedno, svi skupa možemo od Sestrunja napraviti nešto dobro, poručio je.
Rektor Sveučilišta u Zadru, prof.dr.sc. Josip Faričić kazao je da je u planu i priprema znanstvene monografije u kojoj će biti obrađena mnoga relevantna područja koja pokrivaju prirodu, baštinu, sadašnjost i budućnost Sestrunja u kontekstu onoga što promišljamo da bi trebalo i moglo biti. Osvrnuo se na demografsku sliku ustvrdivši da su „demografski trendovi takvi da je sada stagnacija, barem ona koja je zabilježena statistički, a statistika ne pokazuje realno stanje“.
-Posljednji popis stanovništva ne može dotaknuti u potpunosti ovakve otočne sredine. Onaj broj koji je zabilježen u popisu zapravo ne odgovara broju stalnih stanovnika, osobito onih koji ovdje borave zimi. Jako važna kategorija, o kojoj će trebati voditi puno računa i u zakonodavnoj regulativi, ali u svakodnevnom promišljanju otočne razvojne politike su vikendaši. I to oni koji su podrijetlom sa Sestrunja zato što oni čine ovaj otok dinamičnijom sredinom nego što bi ona to bila da ovisi samo o starijem stanovništvu koje na otoku živi, smatra. Izrazito je važno, napomenuo je, a vidim ovdje dosta mladih, osigurati tzv. transfer među generacijama.
-Starije stanovništvo nije samo teret u smislu socijalne i zdravstvene skrbi. Stariji stanovnici su u biti dijamant, najveće blago koje ima ovaj otok, kao i druge slične ruralne sredine, istaknuo je.
Smatra da bi bilo „jako dobro da svi skupa vodimo računa i o najmanjim dijelovima naše županije!“.
– Ovo je dar akademske zajednice vama, a zapravo otplata samo jednoga malog dijela duga koji su Sestrunjke i Sestrunjci činili stoljećima u ovom prekrasnom dijelu naše županije, poručio je rektor Faričić.
Znanstveni kolokvij organizirali su Sveučilište u Zadru, Društvo za povjesnicu Zadarske nadbiskupije „Zmajević“, Župni ured sv. Petra – Sestrunj i Općina Preko – Mjesni odbor Sestrunj. Na kolokviju su sudjelovali: prof.dr.sc. Josip Faričić, prof.dr.sc. Damir Magaš, prof.dr.sc. Ante Bralić, doc.dr.sc. Ante Gverić, prof.dr.sc. Ivica Vigato, izv.prof.dr.sc. Zlatko Begonja, izv.prof.dr.sc. Stella Fatović-Ferenčić, dr.sc. Grozdana Franov-Živković, Danijela Deković, prof., Marija Kero, mr.sc. don Zdenko Milić i don Zdenko Dundović.
