Vedrana Mišković na Aktualnom satu današnje Skupštine Zadarske županije rekla je kako su stanovnici udaljenih otoka naše županije suočeni s brojnim izazovima o kojima se u sferi i nacionalne i lokalne politike govori samo načelno i prigodničarski. Zajednički su im nedostatak sigurne vodoopskrbe, neadekvatna zdravstvena zaštita, prometna izolacija, veliki broj naselja na otocima bez trgovina za svakodnevnu opskrbu stanovništva i ono što je u zadnje vrijeme posebno problematizirano, neriješeni imovinsko-pravni odnosi zbog nereda u katastru nekretnina i ZK, npr. na Ravi.
Ipak, stanovnici malo kojeg otoka dijele svoje izazove sa stanovnicima Sestrunja i Rivnja.
– Godine 1996. tadašnja Zadarsko-kninska županija donijela je odluku o uspostavi zajedničkog lovišta na području Sestrunja i Rivnja i još nekoliko manjih, nenaseljenih otoka. Legenda kaže da su nedugo nakon toga novi stanovnici otoka postala četiri para divljih svinja. Pitam se djeluje li samo meni ova priča bizarno? Na Sestrunj, maleni naseljeni otok namjerno je dovedena populacija velikih, nimalo bezazlenih divljih životinja kojih po nekim procjenama sada ima 50 puta više od ljudi.
Prvim ugovorom iz 2006. na deset godina lovoovlaštenik je postala zadruga Automar iz Zadra i za to je plaćala godišnju naknadu od, već i tada zbilja beznačajnih 637,07 €. Mještani su se žalili da im divlje svinje uništavaju masline, ruše suhozide, ruju puteve i dolaze u dvorišta. Zaludu su predsjednik MO Sestrunj i načelnik Općine Preko tvrdili da je razmnožavanje divljih svinja potpuno izmaklo kontroli i da se mještani boje, Zadarska županija je 2016. g. potpisala novi desetogodišnji ugovor. I novi lovoovlaštenik, a to je trenutno Sestrunj Auro Lov iz Splita, plaća i dalje istih onih mizernih 637,07 € a šteta koju ove životinje nanesu, valjda je to svima jasno, nemjerljivo je veća od toga, rekla je Mišković.
Takva situacija nije samo na Sestrunju, divlje svinje odlično plivaju pa su se u velikom broju namnožile i na Rivnju, a nerijetko preplivaju i do Ugljana, ističe Mišković. Na kraju će ljudi nestati a na Sestrunju i Rivnju ostat će samo divlje svinje, poneki muflon a možda i čagalj, pa se nada kako će po isteku ugovora 2026. godine lovište biti ukinuto a divlje svinje odvedene s otoka.
Župan Božidar Longin rekao je da je veliki problem što su otoci bez stanovništva, zarasli u makiju pa divljač ima svoj mir i razmnožava se više nego bi trebalo.
– Imamo ovlaštenika te se postupa uvijek prema lovno-gospodarskoj osnovi. Inspektor mora utvrditi je li sve ispunjeno da ne bude prekomjernog razmnožavanja životinja. Kontaktirat ćemo ministarstvo pa ćemo vidjeti kolika je kvota broja životinja na otoku, odgovorio je Longin.
Mišković je na kraju zatražila da joj se odgovori hoće li Županija produžiti ugovor nakon 2026. te hoće li se konzultirati stanovnike Rivnja i Sestrunja, pogotovo jer je gotovo 100 posto zemljišta u privatnom vlasništvu, ali odgovor nije dobila usmenim putem.
