Jučer je u Gradskoj knjižnici predavanje na temu Pokreta nesvrstanih i ulogom socijalističke Jugoslavije u njemu, održao sociolog Paul Stubbs s Ekonomskog instituta u Zagrebu. Posljednje je to predavanje u ciklusu Javne sociologije prije ljetne pauze, a nastavak se očekuje na jesen.
Važno je proučavati pokret nesvrstanih jer, kako kaže predavač, ima važne lekcije i za brojne današnje krizne situacije. Pristupa temi bez amnezije, ali i bez nostalgije:
– Na djelu je strukturalna amnezija, kada se govori u medijima o Jugoslaviji, s iznimkom nekih obljetnica, govori se o bivšoj državi, pa tako uvijek imamo reprezentaciju bivše države. Zaboravljeno je sve osim da je to bio autoritarni i represivni režim. S druge strane, ne treba temi pristupati ni nostalgično bez kritičkog osvrta.
Prije samo sedam godine nije bilo radova koji su se bavili Pokretom nesvrstanih, ali interes je posljednjih godina počeo rasti i to ne samo u znanstvenoj zajednici, već i među aktivistima. Za to je, kako navodi Stubbs, nekoliko razloga. Općenito raste interes prema idejama globalnog socijalizma, a iako Pokret nesvrstanih nije uključivao samo socijalističke zemlje, one su imale ključnu ulogu. Nadalje, za svako bavljenje postsocijalističkim temama i postkolonijalnim onda je nužno utvrditi prvo što je to bilo socijalistički i kolonijalno. I konačno, hladnoratna povijest dijelila se na istok i zapad, a Globalni jug i Pokret nesvrstanih suprotstavljaju se jednostranom bipolarnom pogledu na multipolarni svijet.
Prvi sastanak održan je 1955. u Bandungu na kojem nije bilo Jugoslavije, ali zato je već iduće godine održan novi sastanak na Brijunima. – Brijuni su jedno od mjesta najvećih mitologija Jugoslavije. Jovanka Broz Tito govorila je da je to njezin pokret, no Jugoslavija nije pozvana 1955. u Bandung. Ipak zbog sukoba Indije i Kine stvari su zamrle do sastanka na Brijunima. Tito i Nasser već su imali dogovor, a Nehru zbog krize skoro nije došao, na kraju je stigao u zadnji čas i ostao 32 sata. Na tom je sastanku bio prisutan Budimir Lončar s kojim sam razgovarao o tome, kazao je predavač istaknuvši ulogu i vrsnost jugoslavenske diplomacije u tom pokretu.
– Eksplicitni dogovor među državama Pokreta nesvrstanih bio je da neće imati stalno predsjedništvo, zazirali su od toga da budu koncipirani kao velika birokracija. To je bio svojevrsni think tank za Globalni jug koji je bio protiv aktivnih hegemonijskih politika jednih ili drugih, SAD-a ili SSSR-a, podsjetio je Stubss kao i na značaj razmjene.
– Znamo da je jako puno studenata iz zemalja članica Pokreta dolazilo ovamo. Zagreb je imao afrički institut koji je birao najbolje afričke romane koje su prevodili. S druge strane, i ljudi iz Jugoslavije su išli vani. Pola bolničkog sustava Libije je bio iz Jugoslavije. Energoprojekt u Zimbabveu, a prvi arhitektonski odsjek vodili su arhitekti iz Zagreba. Tito je slao snimati alžirski pokret otpora, da se snimaju njihovi treninzi.
Paul Stubbs je sociolog rođen u Liverpoolu, koji živi i radi u Zagrebu zadnjih 30 godina. Njegov rad se fokusira na istraživanje prevođenja javnih politika, međunarodne organizacije i socijalnu politiku, zeleno lijeve municipalizme i povijest socijalističke Jugoslavije.
Uredio je knjigu ‘Socialist Yugoslavia and the Non-Aligned Movement: social, cultural, political and economic imaginaries’ (McGill-Queen’s University Press, 2023). Bio je član slovensko-hrvatskog tima koji je radio na istraživačkom projektu ‘Modeli i prakse globalne i kulturne razmjene i pokret Nesvrstanih zemalja: istraživanja prostorno-vremenske kulturne dinamike’. Trenutno radi na monografiji o Novom međunarodnom ekonomskom poretku koju će izdati Routledge. Knjiga je tiskana u UK i cijena joj 100 funti.
