Dominikanac prof. dr. Stjepan Krasić uz dva doktorata iz teologije i povijesti koje je stekao u Rimu nositelj je počasnog doktora Sveučilišta u Zadru.
Njega je bilo najteže dobiti, jer se daje kao nagrada za uspjeh koji ne ovisi o vama kazao je 86- godišnji povjesničar, dominikanac i umirovljeni u emisiji Radija 057 Znanje imanje.
Zahvaljujući istraživanju i otkriću dr. Krasića, Sveučilište u Zadru ima u svom amblemu upisan datum 14. lipnja 1396. godinu čime je najstarije sveučilište na ovim prostorima (vršnjak s njemačkim sveučilištem u Kelnu). Na temelju tog otkrića Sveučilište u Zadru dobilo je naslov koje mu je Sabor dodijelio 2003. godine. Do tog otkrića strastveni povjesničar Krasić je došao 1967. godine kada je istraživao u generalnom arhivu Dominikanskog reda kojem pripada u Rimu, a gdje se nalazi i njihov Povijesni institut. Potrošio je kako dodaje 20-ak godina rada za knjigu od 999 stranica koja je objavljena povodom 600. godine osnivanja.
Nije bilo lako. Prof. Krasić je otkrio kako je zadarska akademska zajednica vodila borbu za svoju tradiciju koju je sebi željelo pripisati Sveučilište u Splitu u sastavu kojeg je tada bio Filozofski fakultet u Zadru.
- Jedan slučaj je htio da splitski rektor za vrijem rata dođe istraživati u Znanstvenu knjižnicu jer su htjeli organizirati simpozij koji bi im dao tradiciju, tako je doznao za taj povijesni datum visokog obrazovanja u Zadru. Ja dobivam dopis da će splitsko sveučilište biti nositelj simpozija i naslova. Ali sam odustao od svog obećanja na prvu kad sam shvatio da oni su htjeli to staviti u svom amblem, a znao sam da je to zadarska stvar. Pošao sam prof. Šimi Batoviću, tadašnjem dekanu da se taj simpozij održi u Zadru i da oni dobiju pravo taj datum staviti u svoj amblem. On je zdušno na to pristao i angažirao se. Nakon toga za dekana dolazi prof. Nikica Kolumbić. Izabran je nadbiskup Marijan Oblak za organizaciju tog događaj s objavom. Predložio sam tiskanje materijala da ljudi znaju što su imali, ali onda je predloženo čekanje dvije godine do 600. obljetnice za tiskanje knjige, ispričao je prof. Krasić.
Rektor splitskog sveučilišta prof. Ivo Babić, čija je obitelj bila jedna od uglednih zadarskih, dao je razrješenje Filozofskom fakultetu da bude temeljac za uspostavu Sveučilišta u Zadru 2002. godine.
I dok Sveučilište u Splitu u travnju obilježava 50 godina (u njegovoj povjesnici se spominje Filozofski fakultet već pedagoške akademije u Zadru), u Zagrebu se počesto negira povijesna činjenica da je u Zadru nastalo prvo visoko učilište ukinuto za vrijeme Napoleona.
Prof. Krasić je otišao godinu dana ranije u mirovinu (od 2008. godine je u dubrovačkom dominikanskom samostanu) da bi materijal kojeg je prikupljao 40 godina u Rimu mogao obrađivati i knjige pisati.
Ali povijest je neiscrpna, pa je prije koji dan, prof. Krasić doznao je od jednog svog kolege povjesničara kako je on u Mletačkom državnom arhivu naišao na popis stranih studenata koji su tada stjecali diplome u Zadru.
Sudionici proslave osnivanja zadarskog sveučilišta, dobili su na dar četvrtu knjigu prof. Krasića. On je u njoj razjasnio povijesni kontekst osnivanja Generalnog učilišta u Zadru. Bilo je to vrijeme zapadnog crkvenog raskola kada je Katolička crkva preko 7 francuskih papa u Avignonu postala gotova francuska, a pariška Sorbona jedino priznato papinskom sveučilištu.
Zbog toga vrhovni Poglavar dominikanskog reda Raimund de Vinesi koji je uvjerio Papu da se vrati u Rim, prenijeli su 1349. godine papinske ovlasti na Sveučilište u Pragu, a potom se ono osniva u Zadru gdje je tada bio dominikanski samostan od kojeg je ostala crkva sv. Dominika.
