U svrhu suzbijanja trovanja divljih životinja, Udruga Biom, u sklopu europskog projekta BalkanDetox LIFE, pokrenula je kampanju osvještavanja šire javnosti o tom problemu koji je najizraženiji upravo u ovom razdoblju godine.
Iako je trovanje životinja nezakonito i kažnjivo, ta je štetna praksa i dalje raširena diljem Hrvatske i predstavlja stvarnu prijetnju divljim vrstama, okolišu te javnom zdravlju. Česti i uzastopni slučajevi trovanja diljem balkanskog poluotoka rezultirali su s 465 potvrđenih smrtnih stradavanja strvinara u posljednjih 20 godina, a studija međunarodne organizacije za očuvanje ptica strvinara Vulture Conservation Foundation procjenjuje da najmanje 115 supova godišnje umire od trovanja upravo na balkanskom poluotoku. No, samo je oko 20% takvih slučajeva otkriveno i dokumentirano.
Upotreba nezakonitog otrova nažalost nije izuzetak, nego praksa. U dobroj želji da zaštite svoju stoku, brojni ljudi truju divlje životinje, ne razmišljajući kakvu štetu nanose bioraznolikosti. Izumiranje zavičajnih vrsta i narušena prirodna ravnoteža samo su neke od njih. Ako primijetite da netko truje divlje životinje ili uočite otrov u prirodi, slučaj brzo prijavite pozivom na 112.
Podsjetimo, u veljači 2020. Udruga Biom posjetila je mazinsko područje u Općini Gračac, na kojem su zabilježili trovanje lisice i vuka. U pretraživanju šireg područja, zatekli su stravičan prizor – otrovanog surog orla. Riječ je o vrsti koja u Hrvatskoj kritično ugrožena. Takav epilog rezultat je neselektivnog trovanja. U dobroj namjeri, da zaštiti svoju stoku od predatora, netko je na meso mrtve krave postavio otrov i tako napravio grešku koja je dovela do kolateralne žrtve. Naime, tim mesom prva se nahranila ova rijetka ptica, koja je u Hrvatskoj spala na svega 25 – 30 parova. Imaju jednog ptića godišnje koji postaje spolno zreo tek nakon 5 – 7 godina. Populacija ove ptice od stradavanja samo jedne jedinke oporavlja se 100 – 150 godina.
Najčešće korištena tvar za trovanje u Hrvatskoj je karbofuran, koja je odgovorna za 76% poznatih slučajeva trovanja u našoj zemlji, uključujući i veliko trovanje na Rabu u 2014. kada je uginulo čak 17 jedinki bjeloglavog supa. Taj slučaj masovnog trovanja primjer je toga kako jedan otrovan mamac može uništiti velik dio populacije supa.
Veliki napori uloženi u očuvanje ugroženih vrsta i poboljšanje brojnosti njihovih populacija mogu biti poništeni samo jednim slučajem trovanja. Kako bi ovaj rad na očuvanju divljih vrsta i njihovih staništa donio uspješan rezultat, potrebno je što prije spriječiti daljnja trovanja. Udruga Biom upravo s ovim ciljem provodi projekt BalkanDetox LIFE i prisutna je na terenu, gdje prijavljuje slučajeve trovanja policiji. Kroz suradnju s institucijama radi i na jačanju nacionalnih kapaciteta za borbu protiv trovanja zagovaranjem boljih politika i praksi. Kroz brojne edukacije i rad s volonterima, poljoprivrednicima, stočarima i lovcima, također aktivno radi na osvješćivanju javnosti o problemu trovanja.
