ijesti do današnjih dana. Ljudi su dugo usavršavali svoja znanja o moru, koje je u percepciji ljudskog promišljanja oduvijek predstavljalo ogromno i nesavladivo prostranstvo, a s time i znanja o izradi brodova kojima će to prostranstvo svladati.
U 19. stoljeću na ovom području i uopće u svjetskom pomorstvu događa se velika tranzicija s jedrenjaštva na parobrodarstvo što je važno s tehničko-tehnološke, gospodarske, društvene, političke i psihološke perspektive. Taj dio povijesti predmet je istraživačkog projekta „Istočnojadranska trgovina na jedrenjacima u 19. stoljeću – vrhunac i pad” izv. prof. dr. sc. Matea Bratanića s Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru.
Istovremeno s prelaskom na parobrode događa se vrhunac tisućljetne jedrenjačke trgovine na globalnoj razini. Istočnojadranska trgovina na jedrenjacima nije ograničena na taj prostor nego je ona uključena u sustav globalne pomorske trgovine i tako prisutna na Sredozemlju i većini oceana. Kvalifikacija „istočnojadranska” samo označava prostorno porijeklo jedrenjaka, brodovlasnika, kapetana i pomoraca, a ne prostor plovidbe i trgovine, koji je puno širi.
Primorski prostor od pokrajine Veneto pa do Spiča, južno od Boke kotorske, pripada Austrijskom Carstvu, a nakon gubitka Veneta 1866. i Austro-ugarske nagodbe 1867., taj je prostor unutar više pokrajina Dvojne Monarhije. Na tom prostoru razvija se vibrantna jedrenjačka trgovina koja doživljava vrhunaac u drugoj polovici 19. stoljeća, a zatim strmoglavi pad i nestanak početkom 20. st.
Druga polovica 19. stoljeća ocrtava se kao razdoblje intenzivne jedrenjačke trgovine koja prkosi nadirućem priljevu, još uvijek tehnički nesavršenih, parobroda. Pritisak konkurencije za vlasnike jedrenjaka postao je neizdrživ pa do kraja stoljeća njihov broj rapidno opada, a preostali se pokušavaju zadržati u trgovačkim vodama na kraćim relacijama i u kabotažnoj plovidbi. To se odražava na društvene i gospodarske okolnosti širih zajednica. Iz toga proizlazi i temeljni cilj projekta, istraživanja napretka, vrhunca i pada istočnojadranske trgovine na jedrenjacima u 19. stoljeću.
U istraživanju će veliku ulogu imati obrada podataka iz serijske publikacije Annuario Marittimo, tiskane od 1848. do 1916., koju je priređivao Austrijski Lloyd, a od 1870. Pomorska vlada sa sjedištem u Trstu. U njoj su, na godišnjoj razini uneseni svi važni podaci, Austrijskog Carstva, kasnije Austro-Ugarske Monarhije, vezani uz pomorsku trgovinu.
Arhivska istraživanja provesti će se u tri temeljna arhiva koja sadrže građu relevantnu za projekt, u Trstu, Zadru i Dubrovniku (sabirni centar Korčula-Lastovo). U njima je pohranjena građa političko-administrativnih tijela od Središnje pomorske vlade u Trstu do najmanjih Lučkih kapetanija razmještenih duž obale.
Vrhunac i pad jedrenjačke trgovine u drugoj polovici 19. stoljeća, ujedno je i kraj višetisućljetne plovidbe morem pogonjene snagom vjetra. Iz tog razloga na projektu će se provesti usporedba i mapiranje jedrenjaka s obzirom na prethodno 18. stoljeće te ujedno odgovoriti na pitanje koji su to posljednji istočnojadranski trgovački jedrenjaci.
Uz voditelja projekta dr. Bratanića u istraživačkoj grupi bit će izv. Prof. dr. sc. Sanda Uglešić, doc. dr. sc. Zrinka Podhraški Čizmek, asistent na odjelu za povijest Marin Banović te studenti Ivana Protrka i Krste Gašperov. Svi članovi istraživačke grupe imaju iskustvo rada na segmentima iz predložene teme. Kao rezultat projekta publicirat će se nekoliko znanstvenih radova i prirediti knjiga na engleskom jeziku.
