U restoranu Morita u petak se tražila stolica više. Prolaznici su znatiželjno zavirivali ne bi li otkrili razlog tolike gužve tik do Perivoja Gospe od zdravlja. “Što se događa?”- upitao je jedan od slučajnih prolaznika.
Pa okupila se zadarska IT zajednica na drugom meet up-u ove godine! Krenuli su ljetos najavljujući snažno polijetanje, i nakon ovoga možemo komotno reći da su poletjeli.
Poznata lica zadarskog IT-a došla su čuti razmišljanja svojih kolega vezano za goruću temu umjetne inteligencije i njenog utjecaja na tržište rada. Chat GPT unio je dozu zabrinutosti u IT sektor, ali napravio je to svojedobno i Google pa nas evo i dalje tu i radimo uz njegovu pomoć.
“Pozdrav svima i drago nam je vidjeti vas u ovolikom broju gdje zajedno gradimo zajednicu” – ovim riječima ekipu je pozdravio organizator Ive Botunac, predsjednik ZadarConnect-a.
Naime, događaj je organizirao je ZadarConnect u suradnji s CroAI – Hrvatskom udrugom za umjetnu inteligenciju.
Iza inicijative ZadarConnect stoji udruga Zadar Developers Hub koja je odlučno krenula u jačanje lokalne IT zajednice kroz organizaciju ovog i sličnih događaja u budućnosti. Podršku im je pružila CroAI – Hrvatska udruga za umjetnu inteligenciju koja nastoji pozicionirati Hrvatsku kao zemlju jedinstvenih prilika za razvoj čovjekocentrične umjetne inteligencije kroz kulturu dijaloga između poduzetnika i donositelja odluka na nacionalnoj i europskoj razini.
Tema meet up-a bila je Kako će AI utjecati na tržište rada?, a svoja viđenja situacije dali su Danijel Fatović (OTP banka d.d.), Pankracije Barać (Rentlio), Ante Panjkota (Sveučilište u Zadru) i Toni Beverin (Cognism). Panel je moderirala Martina Silov iz CroAI, izvršna direktorica udruge CroAI, koja je naglasila kako neovisno o tome što radimo, AI utječe na nas.
Imali smo tako priliku čuti da nevezano radi li se o IT firmi, korporaciji ili znanstvenoj ustanovi, razmišljanja i problemi su slični. No, ono što je svima zajedničko jest da smatraju da straha za stručnjake na tržištu nema.
“Mi imamo level2 zaposlenike i kao takvi uvijek će biti potrebni bez obzira na nove alate za koje očekujemo da će ih samo dodatno osnažiti” – naglasio je Fatović iz OTP banke.
Nekoliko pitanja bilo je upućeno profesoru Panjkoti i načinu na koji Sveučilište priprema studente za buduće poslodavce. Trebaju li poznavati i koristiti alate AI-a ili ne? – “Da, želimo da poznaju alate, ali da razmišljaju svojom glavom koristeći ih, a ne slijepo ih slijedeći”.
S druge strane par pitanja je bilo usmjereno prema Pankraciju, Toniju i Danijelu, a odnosila su se na prepoznavanje molbi za zaposlenje napravljenih pomoću ChatGPT-a. “Teško je prepoznati molbu kreiranu ChatGPT-jem”- iskren je Barać- “ali to je tek jedan od koraka u procesu u kojem je najvažnije znanje i iskustvo kandidata.”
Zaključak svih panelista je bio isti – poznavanje i korištenje alata da, svakako, ali s mjerom. Ljudski faktor u svakom od spomenutih slučajeva je ipak nezamjenjiv.
Dok GPT modeli poput ChatGPT-a imaju sposobnost generiranja koda i tekstova koji sliče ljudskom pisanju, važno je razumjeti njihove ograničenja u odnosu na ljudske programere. GPT modeli mogu generirati kod koji je sintaktički ispravan i u nekim slučajevima funkcionalan, no ne posjeduju duboko razumijevanje logike i principa koji stoje iza tog koda. To znači da iako mogu asistirati u procesu kodiranja, oni ne mogu samostalno razumjeti niti izvršiti kod na način kako to čini ljudski programer.
Ljudski programeri ne samo da pišu i otklanjaju greške u kodu, već imaju sposobnost kritičkog razmišljanja, analize problema i razvoja inovativnih rješenja. Oni razumiju kontekst i svrhu koda koji pišu, što je ključno za razvoj kompleksnih softverskih rješenja. Osim toga, programeri su sposobni za kreativno mišljenje i inovacije, što je područje u kojem trenutni jezični modeli poput GPT-a još uvijek zaostaju.
Iako su GPT i slični jezični modeli postigli značajan napredak u generiranju koherentnog i relevantnog sadržaja, postoji jasna razlika između generiranja koda i razumijevanja programerskih principa koji stoje iza njega. Stoga, iako su ovi alati vrijedni asistenti u procesu programiranja, ne mogu zamijeniti ljudske programere koji donose dubinsko razumijevanje, kritičko mišljenje i kreativnost u procesu razvoja softvera.
Ako bi trebali izvući neki zaključak, onda bi rekli da za sada straha nema, treba tek vidjeti što nam budućnost nosi i daljnji razvoj alata umjetne inteligencije…
Kako bilo, nakon ovoga jasno je da za zadarsku IT scenu nema zime.
