Studenti i profesori Sveučilišta u Zadru sudjelovali su od 26. do 31. listopada 2023. u programu Erasmus Blended Intensive Programme “The Social Space of the Sea. Development, Environment and Culture in the Adriatic-Ionian Region”, programu kojeg je organiziralo udruženje Uniadrion i Odsjek za komunikacijske znanosti Sveučilišta u Teramu (Italija). U Erasmus BIP programu sudjelovali su, uz domaćine Sveučilište u Teramu, i predstavnici Sveučilišta na Primorskem (Slovenija), Veleučilišta u Šibeniku te Sveučilišta u Rijeci, odnosno Centra za istraživanje srednjovjekovne baštine Jadrana (RIMAH) Filozofskog fakulteta u Rijeci.
Tijekom ovog šestodnevnog programa održan je niz predavanja i terenskih istraživanja koja su se bavila temama razvoja i ekonomije, ekologije i kulture u jadranskoj regiji. Profesorica mr.sc. Tanja Radić Lakoš i Darijo Šego, univ. spec. traff. s Veleučilišta u Šibeniku održali su prezentaciju na temu utjecaja nautičkog turizma na ekosustav Jadranskog mora.
Nautički turizam
Nautički turizam oblik je turizma koji se temelji na sadržajima koji se odnose na turističko-rekreacijsku plovidbu morem, rijekama i jezerima. Prema ostvarenim prihodima, nautički turizam predstavlja jedan od najprofitabilnijih oblika turizma za zemlju turističke destinacije. Nautički turizam čine tri značajne komponente: luke nautičkog turizma, charter i krstarenje.
Profesor Šego iznio je podatak da Hrvatska zauzima oko 40% svjetskog čarter tržišta te da ima jednu od najvećih charter flota u svijetu s 4500 plovila.
Kvarnerski, zadarski i dubrovački akvatorij sadrži 60% od oko 400 luka, lučica i marina. Što se tiče posjećenosti, najpopularnija je istarska regija (gdje je u pravilu veći broj turista) i zadarsko područje (nautičarima je ovo područje posebno zanimljivo zbog velikog broja otoka, što pridonosi zanimljivosti arhipelaga).
S obzirom na razvijenost i sveobuhvatnost tog sektora, njegov utjecaj na okoliš je nezanemariv. Jedan od načina borbe i prevencije onečišćenja je kontinuirano praćenje i analiza mora, o čemu je više govorila profesorica mr.sc. Tanja Radić Lakoš.
Barcelonska konvencija
Republika Hrvatska jedna je od prvih zemalja u Sredozemlju i potpisnica Barcelonske konvencije koja je 1989. godine započela sustavno i kontinuirano praćenje kakvoće mora za kupanje.
Utvrđuju se Standardi kvalitete i nadzor mora na morskim plažama tijekom sezone kupanja. Sezona kupanja je razdoblje od 1. lipnja do 15. rujna, ako, ovisno o vremenskim prilikama i lokalnim običajima, županijsko predstavničko tijelo ne odluči da sezona kupanja traje duže. Praćenje kakvoće mora provodi se od 15. svibnja do 30. rujna, a prije svake sezone kupanja Županija je dužna odrediti mjesta uzorkovanja, objašnjava Radić Lakoš.
Marine kao potencijalni izvor onečišćenja
Osim onečišćenja koje dolazi s plovila, problem mogu predstavljati i marine. Pregled mogućih utjecaja marine na okoliš odnosi se na utjecaje tijekom izgradnje, utjecaje tijekom uporabe te utjecaje u slučaju ekoloških katastrofa, navodi Radić Lakoš.
Prijedlog programa monitoringa za praćenje utjecaja marine na okoliš sastoji se od tri segmenta – praćenja fizikalno-kemijskih svojstava morske vode (temperatura, salinitet, gustoća, transparentnost, pH vrijednost, kisik), bioloških svojstava i polja morskih struja.
Biološka se svojstva odnose na Bentolske životne zajednice, bakterije te utjecaj na livade morskih trava.
Najveći broj marina i luka na hrvatskoj obali Jadrana zaštićen je nasipima ili gravitacijskim lukobranima koji ograđuju luku od okolne vode u svim slojevima vodenog stupca od površine do dna.
Na taj način se fizički onemogućuje komunikacija između marine i okolnog mora, što može dovesti do pogoršanja kakvoće mora u zaštićenoj marini.
Kako bi se spriječilo pogoršanje kakvoće mora u marini, potrebno je omogućiti odgovarajuću promjenu mora, što se postiže uvođenjem prakse projektiranja i izvedbe cijevnih ili kanalskih propusta kroz tijela nasipnih i gravitacijskih lukobrana.
Time se postiže bolja cirkulacija između marine i okolnog akvatorija te smanjuje vrijeme zadržavanja mora u zaštićenom području.
Zaštita mora kompleksan je zadatak koji uključuje morski ekosustav i obalno područje kao nedjeljive cjeline. Nužno je upravljanje obalnim područjem, upravljanje morskim dnom i podzemljem te morskim okolišem uz koordinaciju i suradnju svih dionika različitih uključenih sektora. Ispunjavanje obveza iz međunarodnih ugovora važan je korak na tom putu.
