Ravnateljica Doma zdravlja Zadarske županije, Renata Bek potvrdila je blokadu ustanove koju je za 14 tisuća eura izazvala informatička tvrtka koja im održava softver.
Bek je svjesna da je ona u javnosti dežurni krivac za sve što se događa u Domu zdravlja samim time što je odgovorna osoba. Međutim, županijski vijećnik SDP-a, Jure Zubčić koji ju je proglasio krajnje nesposobnom, morao bi znati kako Dom zdravlja već tri godine za redom gomila gubitke.
Sve je počelo s manjkom prihoda Doma zdravlja Zadarske županije u 2019. godini koji je iznosio 2,9 milijuna kuna. Do tada je Dom zdravlja imao višak prihoda iz prethodnih godina (preneseni) od 3,6 milijuna kuna. Tada su im velikom zdravstvenom reformom odozgo oduzeli sanitet koji je prebačen u drugu ustanovu te Dom zdravlja sve više tone u minus.
Taj minus trebao bi im sanirati osnivač – Zadarska županija. Međutim, to do sada nije napravljeno. Ravnateljica Doma zdravlja tražila je sanaciju, a na tome je trebalo inzistirati i Upravno vijeće koje je postavio osnivač. Posljednje tri godine, kako navodi dr. Bek, bili su zakinuti i za tzv. decentralizirana sredstva. Ona se na Županiju spuštaju iz Države i dijele se ustanovama kojima je Županija osnivač. Novac dobivaju bolnice ali ne i Dom zdravlja koji se zapravo urušava.
Ustanova postoji na 60 lokacija što znatno povećava troškove održavanja. U samom gradu je Dom zdravlja na 20 lokacija. Županija ih je dodatno zadužila za pet milijuna kuna kredita kojim se već dvije godine uređuju prostori 12 novih ambulanti u koje će preseliti Dom zdravlja. Za preseljenje koje nikako da se dogodi, Dom zdravlja nema novaca. Kredit će vraćati od iduće godine iz tog decentraliziranog novca te će uz to Dom zdravlja plaćati svoj dio režija Bolnici kao vlasniku zgrade, a one neće biti tako male.
S obzirom na to kako su se rasporedili pedijatri i tko je sve ostao od ginekologa, pitanje je i tko će se preseliti u te ambulante. Pri Domu zdravlja su ostale djelatnosti primarne zaštite za koje ustanova ne dobiva veliki novac iz HZZO-a koji ga isključivo financira. Postoji status tzv. privatnika koji se financiraju iz tog državnog zdravstvenog fonda, a mogu i dodatno naplaćivati svoje usluge. Neki od njih su u najmu kod Doma zdravlja a drugi su sebi napravili ambulante kao što je ginekolog dr. Domagoj Krpina ili najnovija pedijatrijska ambulanta dr. Tereze Tičić. Da je komodno u takvom tzv. sustavu, potvrđuje i primjer dr. Martine Mikecin koja se iz privatnog brzo vratila u privatni HZZO sustav.
Velikom reformom ministra Vilija Beroša, bolnice prelaze pod kapu Države kako bi se sanirali dugovi. Zadarskoj županiji ostat će dvije specijalne bolnice, stoga je pitanje hoće li Dom zdravlja i dalje biti na margini očekivanog pokrivanja gubitka.
O ulaganju i novim djelatnostima u takvom Domu zdravlja iluzorno je govoriti, a gorko slušati kako Beroš svoje najveće reforme zasniva baš na njima. Još je veća ironija da u ovakvom stanju Doma zdravlja koji bi trebao biti alfa i omega primarne zdravstvene zaštite, pročelnik za zdravstvo Marko Kolega najavljuje gradnju novog Doma zdravlja.
