Od koštice masline stare 3.500 godina do Galešnjaka

Sveučilište u Zadru i Općina Sveti Filip i Jakov danas i sutra organiziraju znanstveni skup „Općina Sveti Filip i Jakov u sjeni povijesnog Rogova”, na kojemu će se obraditi različite teme vezane uz prostor općine, od povijesti, istraživanja arheoloških ostataka, jezičnih posebnosti, geoprostornom značaju, do jezika, mitologije i svega onoga što čini identitet ovog prostora.

Na otvaranju u Multimedijalnoj dvorani Novog kampusa rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić istaknuo je kako su ovakvi znanstveni skupovi svojevrsni festivali znanosti, jer ovakav format pruža i znanstvenicima i onima koji to nisu mogućnost da predstave preliminarne rezultate ili dovršena znanstvena istraživanja.

– Prostor općine Sv. Filip i Jakov je uistinu zanimljiv s obzirom na njegovo otočno područje, uzobalje i zaobalje, koji tvore jedan kontrapunkt. On je u prošlosti doprinosio komplementarnosti i sinergiji svih onih svih onih zajednica koji su taj prostor povremeno, a zatim i trajno nastanjivali. Nadam se da će izlaganja rezultati znanstvenom monografijom, jednom u nizu monografija kojima Sveučilište poput kamenčića u mozaiku postupno uobličava ne samo prostor zadarske regije, već i šire, jer nastupa na principu universitas, koje s jedne strane označava zajednicu profesora i studenata, ali i univerzalnost u smislu otvorenosti prema svima, istaknuo je rektor Faričić.

Kao primjer prostorne posebnosti istaknuo je i otočić Galešnjak, koji je prošlih godina postao turistički prepoznatljiv po svom obličju u obliku srca.

– Skup je multidisciplinaran jer je okupio znanstvenike i one koji nemaju znanstvene puteve u promišljanju važnosti prirodne baštine, prostornih, društvenih i gospodarskih resursa, ali i onog što se zasniva na umjetničkom izričaju koji je imao nadahnuće iz svakidašnjice i posebnosti tog prostora. Sveučilište i ovim susretom dokazuje da je posvećeno znanosti, njegovanju najviših vrijednosti i osobe transferu znanja i tehnologije, kako bi svoje znanje prenosilo mlađim naraštajima, studentima, ali i svim različitim sudionicima u svakidašnjem životu ili onima koji planiraju razvoj tog prostora, zaključio je rektor Faričić.

Načelnik Općine Sv. Filip i Jakov Zoran Pelicarić prisjetio se prve veće suradnje sa Sveučilištem oko istraživanja podmorskog lokaliteta Ričul, na kojemu je pronađena, vjeruje se, najstarija koštica masline na svijetu, datirana na razdoblje prije 3.500 godina.

– Mi smo mlada općina, poput mnogih drugih stvorena 1993. godine i nemamo prepoznatljivu povijest poput okolnih gradova. Naša je želja definirati prostor ne samo infrastrukturom, nego i ljudima i našoj ukorijenjenosti u povijesti, kako bismo žiteljima pokazali da možemo biti zajednica koja ima svoju glavu i rep, rekao je Pelicarić.

Predsjednik Organizacijskog odbora skupa prof. dr. sc. dr.h.c. Ante Uglešić rekao je kako je Sveučilište u Zadru pri svom ponovnom osnutku odlučilo pokušati dati „osobnu kartu” svih onih najznačajnijih naselja, prostora koji gravitiraju Zadru. U velikom dijelu u tome se uspjelo i već do sada niz općina organizirao je skupove, koji su na kraju ukoričeni u zbornicima.

– Zašto naslov „U sjeni povijesnog Rogova”. Zato jer je Sv. Filip i Jakov ponikao iz tog važnog povijesnog prostora, koji je bio strateški važan zbog kontrole plovidbenog puta kroz Pašmanski kanal. Otkrili smo različite stvari koje ranije nisu bile poznate, mnogi će do nekih spoznaja prvi put doći u zborniku, rekao je Uglešić.

Nakon nastupa klape Anima Maris izlagači su podijeljeni po sekcijama u kojima su se obrađivale teme o glagoljici, školstvu, zdravstvu, arheološkim istraživanjima, numizmatičkim nalazima, folklornom nasljeđu, tradicijskoj kulturi, sakralnim građevinama, klimatskim karakteristikama, novijim povijesnim događanjima, demografiji, poljoprivredi itd. Zatvaranje skupa predviđeno je sutra obilaskom ostataka Rogovskog dvora i uprizorenjem djela glagoljske madrikule Bratovštine sv. Mihovila iz Svetog Filipa i Jakova.