Medijska najava kako će prijedlog 5. izmjena Prostornog plana Grada Zadar pretprošlog tjedna biti na javnom uvidu, nije se obistinila kao ni mnoge do tada. Plan je na ping-pongu između Zavoda i Grada Zadar, rekao nam je jedan od involviranih stručnjaka iz Zadra.
Sada je definitivno u Gradu Zadru, potvrdio nam je Stjepan Gverić, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje koje je izrađivač plana.
Grad Zadar bi nakon odluke Gradonačelnika na koju se čekalo, trebao objaviti odluku o javnom uvidu i izlaganju Plana osam dana ranije. Kad će, ne zna se!
Na to da Prostorni plan izađe na vidjelo, čekaju i u Društvu arhitekata Zadra (ZDA)čiji je Odbor za urbanizam pred kraj prošle godine dao svoje prijedloge. Početkom ove godine, Zavod je angažirao podizvođača iz Zagreba na izradi Plana koji je to odavno obavio. Plana se od tada uštimava, jer dogodine slijedi nova generacija prostornih planova.
Ovih dana je cehovska organizacija kao i komorska na razini Hrvatske uputila otvoreno pismo premijeru Plenkoviću u kojem traže da se vrati obaveza provedbe arhitektonskog natječaja za objekte javne namjene. Ona je kao obaveza izbrisana i iz zadarskog Plana. Društvo arhitekata Zadra zadnji put je provelo natječaj za urbanistički plan, anketnog tipa u S. Radića, podsjetio je predsjednik Petar Kozine.
U kakvom će obliku biti u novom Planu, pitanje je bez odgovora kojeg čekaju i zadarski arhitekti.
Zahtjevi Odbora za urbanizam pri ZDA, zapravo traže jedan posve drugačiji pristup izradi tog najvažnijeg dokumenta u odnosu na dosadašnji koji se zasniva na zadovoljavanju više pojedinačnih nego li općih interesa.
Odbor za urbanizam Društva arhitekata Zadra predlaže obavezu izrade Generalnog urbanističkog plana. Radi o najvećem gradu u Hrvatskoj koji nema takav dokument, te da je Postojeći PPUG nedovoljno određen i detaljan da bi mogao odgovoriti na specifične prostorne situacije kojima svaki grad obiluje.
Novom, međusobno usklađenom, prostorno planskom dokumentacijom uspješnije bi se kontroliralo stanje u prostoru, proizašlo iz investicijskog pritiska kojem je grad izložen u zadnje vrijeme, koji je prvenstveno rezultirao povećanom stanogradnjom, koju ne prati infrastruktura niti prateći sadržaji, ističe se u njihovim zaključcima.
Kako su turizam i zelenilo, glavna obilježja prijedloga Plana o čijoj izradi je odluka donesena krajem 2020. godine, tako se i cehovska organizacija na to referirala.
Oni su među ostali, dali ove prijedloge:
– I zona – predlaže se uvesti ograničeni broj smještaja (kreveta) ali u povezanosti s izgrađenosti osnovne namjene. potrebno je razraditi ograničenu relaciju broja kreveta i izgrađenosti osnovne namjene
– Unutar određenih R2 zona dozvoliti smještaj ako je vezan uz glavnu namjenu (potrebno je mapirati). Prethodno izgradnji smještaja -uvjetovati izgradnju sadržaja glavne namjene.
Za nove hotele predlaže se područje zone I u Gaženici te prenamjena postojećih zgrada u hotele: Dom sindikata, Dom županije i te nekadašnji hotel Zagreb
– Predlaže se da na otocima T zone budu određene kao T3 (kamp ili glamping javne površine zelene i plave površine).
Obaveznu površinu zelenih površina povećati na 30 posto u svim zonama, proklamirano je od nadležnih u Gradu Zadru. Dok se Plana usvoji sve će se izgraditi uz 20 posto zelenila.
Odbor za urbanizam traži da se pri planiranju profila prometnica uvrsti visoko zelenilo i biciklističkih staza na proširenju postojećih nogostupa.
Jedan od prijedloga i ideja zadraskih arhitekata iz Odbora je
“da bi se Ulica Stjepana Radić po uzoru na „XX settembre” u Trstu ili „Vitoša bulevar” u Sofiji, mogla od Mosta do ul. Franje Tuđmana planirati kao pješačka ulica sa dvostrukim drvoredom. Na taj način bi se, na ionako veliko “pješačko carstvo” na Poluotoku, nastavilo dodatnih 450 m pješačke prometnice.
Javna garaža od koje su odustale gradske vlasti i kod prijedloga arhitekata ima alternativu:
Preispitati mogućnost planiranja parkinga unutar bedema parka Vladimira Nazora i kraljice Jelene Medijevke. Tu ideja je svojedobno prezentirao dr. Dario Nakić, a u međuvremenu su bedemi dobili zaštitu UNESCO-a.
Jedna od ideja struke je kako bi se “vodene površine mogle planirati kao umjetna jezera, poput isušenog „Bokanjačkog blata”, vodeniamfiteatri, vodoskoci, ribnjaci, možda čak i kupališta, vodeni park i. sl., navodi se u zaključcima i mišljenju Društva arhitekata Zadra.
