U sklopu projekta METAR do bolje klime izrađena je publikacija Krafna za održivost: prikaz četiri hrvatska grada. Publikacija je rezultat znanstvenih istraživanja provedenih kao dio aktivnosti navedenog projekta, a istražuju se urbani aspekti održivosti u Puli, Slavonskom Brodu, Zagrebu i Zadru.
Prema dobivenim rezultatima ni jedan od navedena četiri grada danas ne postiže zadržavanje pokazatelja unutar zelenog prostora krafne, pri čemu ni jedan grad ne postiže potpunu održivost niti u jednom segmentu. Ulazni podatci korišteni za prikaz krafni prikupljeni su tijekom 2023. godine iz javno dostupnih i službenih baza podataka na razini RH, pri čemu je uvijek korišten najnoviji podatak za svaki pokazatelj.
Zagreb i Pula postižu lošije rezultate od Slavonskog Broda i Zadra, pri čemu je najveći vizualni kontrast postignut između Zadra i Zagreba.
Zadar, kao grad s najmanjim brojem pokazatelja u odstupanju od zelenog prostora krafne, u pravilu ostvaruje i manji intenzitet odstupanja pokazatelja (osim u temi materijala i infrastrukture) od postavljenih vrijednosti granica i ciljeva krafne.
Zadar
Zadar pokazuje izraženije nedostatke u segmentu Društvo, ali unatoč izazovima u društvenom segmentu, Zadar je u ovom modelu najbliži postizanju održivog blagostanja. Također, pokazatelji u biofizičkom segmentu u Zadru odstupaju manjim intenzitetom nego li u drugim gradovima.
Primjerice, Zadar pokazuje najveći potencijal u pogledu brzog dostizanja postavljenih ciljeva dekarbonizacije u sklopu pokazatelja ugljičnog otiska i zadržavanja unutar održivih okvira od 2 tone CO2, čiji obuhvaćeni ekonomski sektori emitiraju značajno manje ukupnih emisija CO2 te su, prema najdostupnijim podatcima iz 2011. godine i primijenjenoj metodologiji, iznosile 2,84 tone CO2 po stanovniku godišnje.
Kako sustavno i ciljano smanjenje ugljičnog otiska istovremeno podrazumijeva i veću razinu iskorištavanja energije iz obnovljivih izvora, velike razine instalirane snage prvenstveno vjetroelektrana u Zadarskoj županiji čine Zadar najodrživijim i u pogledu pokazatelja proizvodnje obnovljive energije, što je ujedno i smanjilo ukupni ugljični otisak Zadra.
U Zadarskoj se županiji proizvodi ukupno 4.739.722,69 MWh energije iz obnovljivih izvora. Ovo predstavlja gotovo petinu ukupno proizvedene obnovljive energije Hrvatskoj u 2016. godini te zadovoljava postavljeni ambiciozan, ali potreban cilj modela od 90% energije koja se proizvodi iz obnovljive energije u ukupnom energetskom miksu.
Zadar, koji postiže najveću biofizičku održivost, u socio-ekonomskom segmentu pokazuje najveća odstupanja od krafne, primjerice ima najlošiu izlaznost i najmanji postotak žena u gradskom vijeću od analiziranih gradova. U kulturnom aspektu za Zadar je primjetna razina nebrige (koja može biti rezultat izostanka relevantnog obrazovanja) za opasnosti klimatskih promjena.
