lo, preobraženo je u reprezentativno zdanje zadarske baštine.
Kompleks sv. Nikole prema projektu poznatog zadarskog arhitekta Ante Uglešića, par mjeseci prije samog završetka, izaziva iskreno divljenje.
Bez obzira na sve probleme oko statike same crkve sv. Nikole koji su doveli do zastoja radova i dodatnog financiranja, jedinstven Međunarodni centar za podvodnu arheologiju UNESCO-a, imat će prostor dostojan svog statusa.
Otkrili smo to zahvaljujući ravnatelju dr. sci Mladenu Pešiću koji nas je proveo kroz gradilište na kojem su vrijedno radili podizvođači Krekić Avangrada koji je na natječaju dobio taj posao. Njega su uglavnom odradili iz zadarskog Bimo Commerca. Na djelu su ovih dana restauratori i majstori od kamena koji pedantno postavljaju i fugiraju istarski kamen Kanfanar.
Ravnatelj Pešić nam pokazuje mjesto gdje će doći zelenilo a bit će ga i na malom kamenom trgu. Unutar kompleksa sv. Nikole srušen je bunker a podignuti novi sadržaji koji će biti za javnost kao i dormitorij za gostujuće štručnjake. Za njih u staroj zgradi gdje je smješten Centar, također postoji smještaj. U edukativno prezentacijskom centru s velikom staklenom stjenkom izlagat će se rezultati njihova istraživanja, a bit će tu gostujućih izložbe, konferencije, i eksperimentalna arheologije za znatiželjnike.
Vrhunac cijele te priče je nekadašnja crkva Sv. Nikole iz 18 stoljeća, a koja je u svojoj povijesti bila i bolnica na čak pet katova.
U rekonstrukciji tog zdanja otkriveni su mnogi elementi koji su bili zazidani kao što su bifore na zvoniku koji je dobio krov te prozori s ulične strane te kamene zgrade.
Naišli smo na zadarskog stručnjaka za klimatizacijsku opremu koji nam je otkrio kako u toj velikoj zgradi neće biti zime. Sv. Nikola će imati podno grijanje s dizalom topline ali i klimatizaciju. Nakon 20 godina rada, prvi put je u Zadru dobio priliku raditi na ugrađivanju tako sofisticirane opreme koja kroz jedan uređaj grije i hladi.
Zbog novih instalacijskih spojeva, arheolozi iz Centra došli su prije mjesec dana do nalaza ostataka groblja, pretpostavlja se iz razdoblja od 13. do 16. stoljeća. Ostaci iz 60 cjelovitih grobnica i skoro toliko uništenih poslani su na dodatnu analizu, kazao nam je Pešić i poslao fotografiju tog nalaza s dubine od dva i po metra.
Grobnica je bilo i pri istraživanju u samoj crkvi. Sv. Nikole. Čak se došlo do zaključka kako je kroz tadašnju bolnicu prošlo puno onih koji su obolijevali od spolnih bolesti. U nedavno vrijeme, crkva Sv. Nikole bila je mjesto kazališnih i glazbenih događanja s izvrsnom akustikom. Tako će biti i ubuduće, najavio je ravnatelj Centra uvjeren kako u novom izdanju sv. Nikola nije izgubio na ozvučenju o kojem su stari majstori gradnje itekako vodili računa.
Kao i oni koju su posadili sada već divovske lipe na ulazu kao idealan hlad. Hoće li biti posjećene? Na to pitanje odgovor imaju u Gradu Zadru koji je vlasnik javne površine na kojoj se nalaze i ulazne skale sv. Nikole. Tu je granica vlasništva i projekta. Na Gradu je odluka o budućem izgledu tog prostora koji je povezan s crkvom i samostanom sv. Frane na kojem se također odvijaju radovi obnove i uređenja.
