Jedan od najvećih problema u ekosustavu Jadrana prošli godina je masovni pomor plemenite periske u Jadranu. Od prvih naznaka pomora do danas učinjeni su veliki napori znanstvene zajednice u istraživanju okolnosti pomora i pokušaju da se periska sačuva, a jedna od najaktivnijih znanstvenica u tim aktivnostima je prof. dr. sc. Bosiljka Mustać s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.
Plemenita periska (Pinna nobilis, L, 1758) poznata na našem području i kao lostura, je endemska vrsta ne samo u Jadranskom moru, već i na cijelom Mediteranu. To je ujedno i najveći školjkaš u Sredozemnom moru, koji može narasti i do 120 cm. Živi na dubinama od 0,5 do 60 metara, djelomično okomito ukopan u dno prekriveno pijeskom ili pijeskom pomiješanim s muljem, obraslo livadama morskih cvjetnica poput posidonie.
_1695058171.jpg)
– Ova vrsta je važna za ekosustav jer filtrira velike količine morske vode i hraneći se zadržava organsku tvar, čime direktno doprinosi bistrini i oligotrofnosti morske vode. Osim toga, periska, odnosno njena ljuštura, je često jedina tvrda površina unutar ekosustava na “mekom” pjeskovitom morskom dnu i stoga se na njenoj površini može pronaći mnogo različitih morskih organizama, epibionata, koji naglašavaju važnost ljuske pera za povećanje morske biološke raznolikosti. Također ima važnu ulogu u morskoj trofičkoj mreži, ističe Mustać.
U 20. stoljeću populacija ovog školjkaša opala je zbog različitog antropogenog utjecaja, poput ilegalnog ribolova, različitih vrsta onečišćenja mora, oštećenja jedinki sidrenjem, klimatskih promjena i uništavanja livada morske trave. Dakle, periska je od 1990. godine zaštićena raznim zakonima EU (EU Direktiva o staništima, Barcelonska konvencija i Zakon o zaštiti prirode i Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama u Hrvatskoj).
Smrtnost vrsta obično zahvaća određene dobne kategorije u određenom postotku. Međutim, u slučaju masovne smrtnosti (MME) zahvaćene su sve dobne kategorije i veliki broj jedinki neke vrste umire u kratkom vremenu. Od 2016. godine zabilježeni su događaji masovne smrtnosti ovog školjkaša u cijelom Sredozemnom bazenu, počevši od obala Španjolske [5]. Potom se smrtnost širila od zapadnih prema istočnim dijelovima Mediterana, dosežući njegov najsjeverniji istočni dio – Jadransko more 2019. godine, kada je periska uvrštena kao kritično ugrožena na IUCN Crveni popis ugroženih vrsta.
– U Jadranskom moru prvo je zabilježena masovnu smrtnost u južnom dijelu, koji je ujedno i najdublji dio Jadrana. Vremenski slijed i mjesta nastanka masovne smrtnosti poklapaju se sa smjerom i brzinom glavnih morskih struja u Jadranskom moru. Smrtnost se najprije dogodila na otocima udaljenim od kopna, kao i u uvalama okrenutim prema otvorenom moru. Prateći morske struje, masovna smrtnost se širila prema sjevernom dijelu Jadrana. U 2020. i 2021. dosegao je pučinu i obalno područje cijelog Jadranskog mora.
Na većini mjesta, na početku masovne smrtnosti, umirali su najprije krupniji – stariji jedinci, a potom i mlađi. Praćenjem i analizom jedinki s različitih lokacija u Jadranskom moru uočeni su ovi simptomi: sporije zatvaranje školjke, povlačenje plašta, gubitak težine, cistične formacije i žućkasta probavna žlijezda. Osim toga, većina istraživača izvijestila je o parazitu Haplosporidium pinnae i bakterijama iz roda Mycobacterium spp u bolesnoj ili mrtvoj ljusci periske. U područjima s masovnom smrtnošću ova dva patogena identificirana su u više od 90% uzorkovanih pojedinaca. Međutim, uzročnost ovih smrtnosti još uvijek nije jasna, a moguće je da je smrtnost uzrokovana složenijim interakcijama od puke prisutnosti ili odsutnosti jednog ili više specifičnih patogena, kaže Mustać.
Bolest se za sada ne može izliječiti, a liječenje u akvarijima nije bilo uspješno. Jedini način da se izbjegne bolest je prenošenje u akvarije s recirkulacijom jedinica koje ne sadrže uzročnike. Djelatnici Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru postavili su kolektore za prikupljanje mlađi i rade na poboljšanju sustava sveučilišnog akvarija kako bi prihvatili manji broj jedinki. Također, prate različita morska područja u Zadarskoj županiji gdje su periske ranije obitavale i nekoliko živih jedinki je već zaštićeno kavezom od mehaničkih oštećenja zbog brodova, sidrenja, turizma itd.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja RH poziva javnost da prijavi mjesta na kojima su uočeni živi primjerci plemenite periske. Jednu od akcija pod nazivom „Jeste li ih vidjeli” provodi Zavod za zaštitu okoliša i prirode, s ciljem identificiranja i očuvanja živih plemenitih periski u prirodi te praćenja stanja njezine populacije.
Trenutno je osam pronađenih živih jedinki u Zadarskoj županiji, a u cijeloj RH 25 prema zadnjem Izvješću projekta „Očuvanje plemenite periske (Pinna nobilis) u Jadranskom moru” koje koordinira Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, a sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
