Iako su vladajući predstavili strategiju održivog turizma, U mostu smatraju da je ona deklarativna i formalna te ne sadrži konkretne mjere. Zaštita prostora kao općeg dobra i kulturnog nasljeđa lokalnih zajednica za MOST je isključiv cilj kojeg su predstavili kroz svoju strategiju. Nju je uglavnom kreirao sveučilišni profesor dr.sci Đani Bunja kao predsjednik Mostovog Savjeta za turizam.
Dugo čelnika MOSTA nije bolo u Zadru, a danas su došli na mjesto gdje se turizam događa u Zadru – uz Morske orgulje. Nama se turizam događa, mi ga ne kontroliramo, istaknuo je Petrov i pohvalio Bunju koji je kako kaže dobro napravio prijedlog njihove strategija za koji bi želio da bude tema rasprave.
Ovo su mjera MOST-ove politike održivog razvoja hrvatskog turizma:
U Hrvatskoj je potrebno unaprijediti praksu prostornog planiranja na način da se odrede parametri (prostorni, infrastrukturni, s aspekta lokalnog stanovništva i turista) nosivog kapaciteta za cjelokupni administrativni obuhvat svake pojedinačne jedinice lokalne samouprave.
U svrhu zaštite prostora kao općeg dobra na lokalnoj razini, općine i gradovi trebaju se osnažiti na način da mogu učinkovito uvoditi poticajne i destimulirajuće mjere fizičkim i pravnim osobama koje se bave pružanjem usluga u turizmu. Dok za neke djelatnosti to može biti izdavanje licencija (dozvola), dotle bi za druge djelatnosti pogodnije bilo uvođenje nižih ili viših poreza ovisno o procjeni jedinica lokalne samouprave koje usluge i sadržaje treba ograničavati, a koje pak poticati.
U konačnici, lokalne jedinice samouprave moraju imati i moć uspostave zabrana (npr. prekomjerne gradnje) ako procijene da određene aktivnosti degradiranju prostor.
Slobodan pristup plažama element je hrvatskog turističkog nasljeđa i kao takav treba ostati dijelom hrvatske turističke priče u budućnosti.
Naše opredjeljenje mora biti poticanje razvoja one vrste elitnog turizma koji je inkluzivan u odnosu prema lokalnoj zajednici i orijentirati se na privlačenje onih turista koji su otvoreni za stjecanje autentičnog turističkog iskustva.
U MOST-u smatramo da je obiteljski smještaj konstitutivni element hrvatskog turističkog identiteta. U obiteljski smještaj, prema našem prijedlogu, treba uvrstiti sve iznajmljivače koji imaju prebivalište na adresi na kojoj obavljaju djelatnost pružanja usluga turistima u nekretninama koje su njihovo vlasništvo te uključiti i one iznajmljivače koji nemaju prijavljeno prebivalište na adresi nekretnine ako usluge pružaju samostalno.
Pružanje usluga u obiteljskom smještaju ne treba opteretiti višim porezima, nego se treba nastaviti oporezivati na dosadašnji način, a prag za ulazak u obveznike plaćanja PDV-a podignuti na ostvarene primitke veće od 60.000 eura.
Privatni se smještaj može kvalitativno unaprijediti tako da se brendira kroz postupak rekategorizacije na način da se utvrdi poseban standard koji bi trebali zadovoljavati svi iznajmljivači koji žele ishoditi oznaku obiteljskog smještaja.
Poboljšanje kvalitete moguće je postići i tako da se uredi stimulativni porezni status za domaćine. Naš je prijedlog da se njihova porezna davanja mogu smanjiti na temelju obračuna i priznavanja troškova ulaganja i poslovanja.
Vlasnici vikendica, odnosno kuća, apartmana i stanova za odmor, i članovi njihovih užih obitelji trebaju se smatrati domaćinima i biti obveznici plaćanja poreza na kuće za odmor koji je prihod općina i gradova.
U tom smislu predlažemo da oni ubuduće ne podliježu obvezi plaćanja turističke pristojbe (za razdoblje od 15. lipnja do 15. rujna kako je uređeno u postojećem zakonskom rješenju) te da ih općine i gradovi u sklopu djelokruga rada njihovih nadležnih službi uvrste u registar povremenih stanovnika jedinice lokalne samouprave, tj. da ažuriraju već postojeće popise vikendaša i članova njihovih užih obitelji. U slučaju da ugošćuju rodbinu i prijatelje imaju obvezu prijaviti ih u sustavu eVisitor kao turiste i po toj osnovi platiti pripadajući iznos turističke pristojbe.
Predlažemo da se nekomercijalni smještaj kao takav ukine iz hrvatskog turističkog zakonodavstva. Naposljetku, nekomercijalni smještaj u značajnoj mjeri predstavlja nelojalnu konkurenciju obiteljskom smještaju te drugim pravnim i fizičkim osobama koji se bave pružanjem usluga smještaja, a često i služi kao izlika za poreznu evaziju, odnosno izbjegavanje plaćanja pripadajućih obveza.
Gastronomska baština trebala bi se više koristiti u promotivne svrhe, a što može pozitivno utjecati na pozicioniranje Hrvatske kao turističke destinacije na međunarodnom turističkom tržištu.
Naš je prijedlog da se ugostitelji koji na godišnjoj razini nabave najmanje 75% materijala izrade (namirnica i pića) domaćeg podrijetla oslobode obveze plaćanja četvrtine (25%) godišnjeg iznosa PDV-a.
U svrhu poticanja domaće proizvodnje pića predlažemo da se u ugostiteljstvu stopa PDV-a od 13% uvede i na vino, pivo, vodu, prirodne sokove, kavu, čaj i tople napitke, navodi se među ostalim u MOSTOVOJ strategiji održivo turizma.
Oni predlažu da se razvoj turizma na području Dalmatinske zagore, Like i drugih dijelova hrvatskog zaobalja potakne na način da Hrvatska turistička zajednica najmanje 25% financijskih sredstava namijenjenih za marketing preusmjeri u promotivne aktivnosti s ciljem turističke valorizacije potencijala tih područja.
