Kakva je budućnost Zavoda HAZU s dvoje znanstvenika i pričom o Muzeju maritmne kulture?

Zavod za povijesne znanosti HAZU idućeg utorka, 28. ožujka predstavit će svoje 64. radove koji se godišnje objavljuju od 1954. godine.

U pozivnici je najavljeno kako će promotori biti akademik Nenad Cambi voditelj Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, doc. dr. sci Zdenko Dundović, doc. dr. sci Ante Gverić, izv. prof. dr. sci Zlatko Begonja, a moderator će biti prof. dr. sci Tado Oršolić.

On je upravitelj Zavoda za povijesne znanosti HAZU-a koji je pao na svega dvije osobe koje imaju znanstveni status. Uz prof. Oršolića, to je dr. sci Grozdana Franov – Živković. Do prošle godine, treća osoba u znanstvenom statusu bila je dr. sc. Martina Dubolnić Glavan. Ona je, nažalost, preminula a jedan od njenih posljednjih znanstvenih radova objavljen u zborniku Zadarski mir i nedavno je predstavljen kao značajno otkriće u toj velikoj povijesnoj temi.

U velikoj zgradi HAZU uz Trpimirovu obalu svega je petero zaposlenih. Uzalud je Grad Zadar lani rezervirao pa preraspodijelio novac za plaću Franov – Živković koja je ujedno bila voditeljica Pomorske zbirke. Ona je prešla u znanstveni status i taj novac kao i radno mjesto ostali su slobodni. Upravitelj Oršolić nam je svojedobno rekao kako on uporno traži od Akademije otvaranja novog radnog mjesta, odnosno zapošljavanje znanstvenika.

Iz nekih svojih razloga, vodstvo Akademije u Zagrebu ne reagira pa se postavlja pitanje njihovog odnosa prema toj znanstvenoj instituciji. Ona se na taj način srozava, a povijesna zgrada u kojoj se nalazi, u javnosti se Zavod HAZU doživljava tek kao nekretnina na atraktivnoj lokaciji.

Jedina priča o njezinoj budućnosti je ona koju je stvorio arhitekt Nikola Bašić i nakon što je on dobio status akademika o stvaranju Muzeja hrvatske maritimne kulture. Pismo namjere 2017. godine potpisali su predsjednik HAZU, akademik Velimir Neidhardt, rektorica Dijana Vican, gradonačelnik Branko Dukić te župan Božidar Longin. Lani je Sveučilište tiskalo brošuru o naziva Muzej hrvatske maritimne kulture u kojem se navodi kako HAZU u Zadru raspolaže sa zgradom na parceli od 7 000 metara četvornih.

Akademija smatra da su prostor i potencijal nedovoljno iskorišteni. Grad Zadar je izrazio spremnost ustupiti Maraska park tom projektu koji se prostire na još 7000 metara četvornih. Županija daje zdušnu podršku a Sveučilište bi dalo onu najvažniju – znanstveno- istraživačku, navodi se u sažetku.

U brošuri je objavljena i arhitektonsko- urbanistička studija sa sadržajem prostora budućeg muzeja. Potpisuje je arhitekt Krešimir Damjanović koji je do lani radio u Bašićevom uredu.

Prema njoj je vidljivo kako bi se uz budući muzej proširio i na morski dio te bi se napravila mala lučica uz Trpimirovu obalu za povijesne brodice.

Nažalost, sve skupa je i dalje na razini snova o nekoj boljoj budućnosti povezanoj s prošlošću koja u sadašnjosti nema oznaku Zadra kao grada kulture života uz more i s morem.