Uz radove na uređenju kompleksa sv. Nikole, a prije nego se počne uređivati jednog dana i trg koji ih dijeli od samostana sv. Frane u kojem je 1358. godine potpisan Zadarski mir, i franjevci su proljetos prionuli učvršćivanju jedne od građevina.
Informaciju o tome smo tražili i dobili iz Konzervatorskog odjela.
U sklopu projekta rekonstrukcije zapadnog krila samostana sv. Frane predviđeni radovi podtemeljenja zgrade u skladu s projektom rekonstrukcije koji je izradio Arcon inženjering d.o.o. iz Zadra. Konzervatorski odjel u Zadru izdao je posebne uvjete i potvrdu glavnog projekta za navedeni projekt rekonstrukcije zapadnog krila samostana.
_1664796100.jpg)
Radove izvodi ovlašteni izvođač Credo-ing također iz Zadra. U sklopu radova, propisan je i arheološki nadzor koji je provodilo Sveučilište u Zadru. Osim očekivanih nalaza u ukopima u atriju samostana, u temeljnoj zoni je pronađena rimska spolija – počasna baza s natpisom. Pronađena spolija je dislocirana u radionicu Arheološkog muzeja na restauratorsku obradu, informirali su konzervatori na novinarski upit.
Sveučilište samo provodi nadzor dok je za arheološko istraživanje angažirana specijalizirana firma iz Splita. Istina je da su nađeni očekivani kosturi jer su se u sklopu samostana kroz povijest pokapali. Iz kojeg su stoljeća nismo dobili službenu informaciju, ali neslužbeno se doznaje da su imali nevjerojatno sačuvana zubala.
A spolia kao dio starije građevine uporabljen kao građevni materijal za novu građevinu, privremeno je pohranjen u Arheološkom muzeju.
Zadarski povjesničar umjetnosti prof. dr. Pavuša Vežić 2018. godine objavio je raspravu o arhitekturi izvornog oblika crkve i samostana Sv. Frane u Zadru te njihovom preoblikovanju u vremenu gotike i renesanse.
Analizom objavljenih povijesnih podataka i sačuvanih graditeljskih elemenata zaključuje da je do danas očuvana matrica kompleksa nastala u vremenu od sredine 13. do početka 14. stoljeća kada su izgrađene crkva i sakristija te s njima samostanska krila i prvotni klaustar.
Bitnu tipološku odliku crkve čini njezin troapsidalni začelni sklop koji autor dovodi u vezu s gotičkom arhitekturom franjevaca i dominikanaca iz Umbrije i Veneta 13. stoljeća. Sakristija, u kojoj je 1358. godine potpisan Zadarski mir, bila je ujedno kapela Sv. Ludovika i kapitularna dvorana. Njeno znatno preuređenje te opremanje kora i svetišta crkve uslijedilo je potkraj 14. stoljeća kada je samostan odlukom generalnog kapitula u Kölnu 1393. godine postao sjedište franjevačke Provincije sv. Jeronima u Dalmaciji. Preuređenje kora okončano je sredinom 15. stoljeća izgradnjom Dalmatinčeva podiuma na mjestu pretpostavljene ranije pregrade.
_1664796164.jpg)
_1664796084.jpg)
_1664796145.jpg)
