U organizaciji udruge „Eko-Zadar”, Agencije za ruralni razvoj Zadarske županije – AGRRA-e i udruge „Prospero”, partnera na projektu „AktiBiz – društveno poduzetništvo udruga za stabilnu zajednicu”, održana je 7. listopada 2022. konferencija „Društveno poduzetništvo: Stvaranje ekonomije dobrobiti zajednice”
Na konferenciji je nekoliko puta istaknuto kako je potrebno utvrditi jasne kriterije tko je društveni poduzetnik ne čekajući da to učini država donošenjem zakona o društvenom poduzetništvu i ustrojavanjem registra društvenih poduzetnika obećanog u Strategiji razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. godine.
-Svi sudionici konferencije, društveni poduzetnici i poduzetnice bez obzira na njihov organizacijski oblik; bili oni udruge, zadruge ili trgovačka društva slažu se u tome kako je važno da naš pozitivan društveni utjecaj bude vidljivi i prepoznat u našim lokanim zajednicama. Ako na društveno poduzetništvo gledamo kao na put transformacije društva putem ekonomskih procesa, onda nam nije dovoljno reći da 75 % ili 100% dobiti ulažemo u zajednicu, već i da to činimo usmjereno. Alat za kojeg vjerujemo da bi nam tu bio od velike pomoći je mjerenje društvenog utjecaja, rekla je Nives Rogoznica iz udruge Eko.
Mjerenje društvenog utjecaja predstavila je jedna od panelistica Maja Weisglass iz Zadruge za etično financiranje pojašnjavajući kako se ono radi posredstvom Common Good Matrice koja pokazuje doprinos poduzeća općem dobru, te služi kao indikator transparentnosti i održivosti poslovanja vodeći se okolišnim i društvenim, te vrijednostima dobrog upravljanja.
U raspravama su kao panelisti sudjelovali i Ranko Milić iz Clustera za eko-društvene inovacije i razvoj CEDRA Split koji je naglasio važnost kreiranja regenerativne ekonomije, ali i potrebu uvođenja obrazovanja za zajedništvo ističući kakje današnje obrazovanje usmjereno na razvijanje mentaliteta kompeticije. Silvestar Petrov iz Udruge za poticanje razvoja ljudskih potencijala i kreativnosti – Prizma govorio je o iskustvima uspostave centara za okupljanje mladih u Gračacu i na otoku Ižu, nastalih iz entuzijazma i realiziranih kroz volontersko ulaganja vremena i truda. Slavica Miličić iz udruge Prospero govorila je o iskustvima ove udruge u zagovaraju uvrštenja društvenog poduzetništva u Strateški program razvoja Općine Gračac.
Nebojša Jerković iz Zajednice braniteljskih zadruga je istaknuo kako su, u situaciji u kojoj gradovi i općine ne prepoznaju dovoljno važnost društvenog poduzetništva, a što je refleksija odnosa države, lokalne akcijske grupe (LAG-ovi) mjesta dovoljno fleksibilna i usmjerena lokalnom razvoju, te bi zagovaračke aktivnosti trebalo usmjeriti prema njima kako bi kroz svoje djelovanje osmislile potpore za društvene poduzetnike.
Stipe Efendić iz Centra za ruralni razvoj CERURA HR predstavio je projekt „Dijalogom do Hrvatske mreže za društveno poduzetništvo” u sklopu kojeg se provodi opsežno mapiranje društvenih poduzeća u Republici Hrvatskoj, te će biti predstavljene smjernice za izradu zakonodavnog okvira društvenog poduzetništva, kao i smjernice za razvoj politika društvenog poduzetništva za mlade, za ranjive skupne, te u poljoprivredi i području socijalnih usluga, za razvoj komunikacijskih kanala, za razvoj politika obrazovanja za društvenu koristi, za razvoj porezne politike, te za stavljanje državne imovine u funkciju razvoja društvenog poduzetništva.
Svoje društveno-poduzetničke aktivnosti kroz kratke prezentacije predstavili su Cluster za eko-društvene inovacije i razvoj CEDRA Split, Zadruga za etično financiranje, Socijalna zadruga Humana Nova, Klijanac i Pup – rasadnik dobre volje udruge Eko Pan, Udruga za poticanje razvoja ljudskih potencijala i kreativnosti – Prizma koja je predstavila Studio za dizajn i digitalni tisak Lapo lapo, Zajednica braniteljskih zadruga, Održivo društvo d.o.o. kojeg je osnovala udruga Prospero, Marunuša j.d.o.o. kojeg je osnovala Ekološka udruga “Krka” Knin, Braniteljska socijalno-radna zadruga Dalmatia Ruralis, Zadružna pivovara Brlog i udruga „Eko-Zadar”
Provedba projekta AktiBiz započela je 12. ožujka 2021. i trajat će dvije godine, sufinancira ga Europska unija iz Europskog socijalnog fonda, a njegova je ukupna vrijednost 938.219,95 HRK pri čemu, sufinanciranje EU-a iznosi 85% tj. 797.486,96 HRK dok ostatak sredstva osigurava državni proračun RH.
